Zaključci skupštinskog Odbora o rješavanju problema u KAP-u i oni koje je Vlada predložila nemaju veze jedni sa drugim, kaže Aleksandar Damjanović
»Sve laži koje smo desetak dana čitali u medijima koji su obmanjivali građane da se radi o istim zaključcima, danas ćemo potpuno da demistifikujemo«, poručio je Damjanović na skupštinskom zasjedanju koje je u toku.
On je kazao da su nevjerovatne laži u Crnoj Gori gdje pojedini mediji konstantno obmanjuju narod i pojedine nevladine organizacije koje »na dugme i taster skaču« i imaju milionske donacije.
Skupštinski Odbor je na sjednici 25. marta usvojio predlog zaključaka SNP-a za rješavanje problema u KAP-u, nakon što je prethodno odbijen Vladin.
Predlog zaključaka Vlade, koji nije dobio potrebnu većinu Odbora, je između ostalog podrazumijevao ponudu ruskog vlasnika u KAP-u, Centralno-evropske aluminijumske kompanije (CEAC), kojom upravlja En plus grupa, da na crnogorsku Vladu odmah besplatno prenese 29,3 odsto akcija koje ima u fabrici.
Taj predlog zaključaka je podrazumijevao da od 120 miliona EUR koliko KAP duguje VT banci, EN plus grupi i CEAC-u, Rusi potražuju 40 miliona. Preostalih 80 miliona EUR duga otpisuju ukoliko KAP 40 miliona uplati odmah.
Ukoliko se KAP odluči za opciju da novac uplati u periodu od četiri i po godine, CEAC i En plus grupa će 80 miliona EUR koliko im KAP duguje pretvoriti u akcijski kapital i te dionice su takođe spremni da za jedan EUR prenesu na Vladu Crne Gore nakon isplate 40 miliona, uz solidarno jemstvo.
Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić, kazao je danas u uvodnom izlaganju da je zajednički imenitelj za sve ono što su modeli koji se odnose na KAP, neophodnost obezbjeđenja snabdijevanja električnom energijom.
On je rekao da amandmani SNP-a u jednom svom dijelu predstavljaju najmanji zajednički imenitelj po pitanju obezbjeđenja struje, sa onim što je predlagala Vlada.
Damjanović je kazao da je Kavarić u svojoj informaciji dao tri opcije kao način da se riješi problem u Kombinatu.
»Jedna je bio dogovor između Vlade, CEAC-a i En plus grupe o preuzimanju vlasništva u Kombinatu, takozvano poravnanje i isplata 40 miliona EUR za ruske partnere. Drugi neželjeni scenario je dat u smislu nepostizanja dogovora, dakle stečaj i treći ponuda turske kompanije Tosjali /Tosyali/ holding, koja je takođe bila na stolu«, kazao je Damjanović.
On je naveo da je Kavarić ponudio zaključke koji su pali na Odboru.
»Ti zaključci se odnose na to da je Skupština saglasna sa predlogom Vlade za realizaciju skupštinskih zaključaka od 29. februara koji podrazumijeva definisanje međusobnih odnosa između Vlade, CEAC-a i En plus grupe u cilju preuzimanja vlasništva u KAP-u, dakle 40 miliona EUR najmanje Rusima isplata«, objasnio je Damjanović.
Kako je naveo, drugi je da se nastave aktivnosti u pravcu obezbjeđivanja električne energije i utvrđivanja preciznog modela kompenzacije. Treći zaključak se odnosi na to da Skupština predlaže Vladi da pripremi dokumenta kojima će se definisati međusobni odnosi između Vlade, CEAC-a i En plus grupe oko preuzimanja vlasništva.
»Ti zaključci su pali, jer nije prošlo da se Vlada dogovara sa CEAC-om i isplati mu 40 miliona«, rekao je Damjanović.
Umjesto toga, Odbor je usvojio zaključke koje predlaže parlamentu, a odnose se na nastavak poslovanja Kombinata u repro lancu.
»Zaključcima se definiše odgovarajući model za izmirenje duga KAP-a prema EPCG, nagrađivanje potrošača koji redovno izmiruju račune za električnu struju i nakon 1. avgusta ove godine, definisanog programa za izmirenje duga potrošača koji su u stanju socijalne potrebe«, rekao je Damjanović.
Zaključcima se traži predlaganje modela nagrađivanja redovnih platiša i dostavljanje parlamentu predloga investiranja u nove kapacitete. Sve navedeno treba da se završi do 31. maja.
Zaključcima se traži i da se obezbijede svi neophodni uslovi za puno poštovanje zakonskih obaveza i obaveza iz kolektivnog ugovora i svim ostalim radnicima u Crnoj Gori.
»Takođe da DRI obavi reviziju duga KAP-a i o tome obavijesti parlament pa da vidimo o kojih 40 miliona EUR pričamo i da Skupština traži od DRI da u cilju sprovođenja zaključaka od prošle godine obezbijedi punu i nezavisnu reviziju KAP-a od privatizacije«, objasnio je Damjanović.
Andrija Popović iz Liberalne partije smatra da je nemoguće raspravljati o KAP-u ako se nema elaborat i analiza ekonomske održivosti.
“Bezbroj pitanja se nameće. Odakle gubitak od 54 miliona EUR u prošloj godini s obzirom na smanjen broj radnika. Svi smo postali taoci beskrajne priče o ovoj kompaniji i promašene politike koja je vođena duži vremenski period”, rekao je Popović.
Prema njegovim riječima, pitanje KAP-a ne pripada Skupštini, već Vladi, a zaključci su, kako je ocijenio, mrtvo slovo na papiru.
“Mlatimo praznu slamu. Pošto je u Crnoj Gori na sceni politička ekonomija, a Liberalna partija se zalaže za liberalnu ekonomiju, nećemo se baviti opstankom bilo koje kompanije u Crnoj Gori pa ni KAP-a”, kazao je Popović.
Ista priča će se, kako je naveo, pričati za pet godina “ako Crna Gora ne prođe kao Grčka i Kipar”.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojanić, kazao je da su predstavnici te partije protiv zaključaka Odbora jer se u njima, kako je naveo, ponovo daje povjerenje Vladi.
“Ova Vlada po mnogo čemu nije zavrijedila bilo kakvo povjerenje, a naročito po pitanju KAP-a, jer pogrešnom politikom void KAP i pokušava da ponovo otkupi dio akcija. Vlada više nema što da traži po pitanju KAP-a”, rekao je Bojanić.
Pozitivna Crna Gora je, kako je rekao, u svojim zaključcima tražila da joj daju ovlašćenja kako bi se vidjelo kako su nastali dugovi KAP-a.
“Vlada nije brinula o rizicima kada je izdavala onolike garancije i znala je da ulazi u ogroman rizik po budžet, ali je i pored toga izdala garancije”, kazao je Bojanić.
Darko Pajović iz Pozitivne Crne Gore smatra da bi Vlada trebalo da ponudi anlizu onoga gdje se KAP danas nalazi.
On je saopštio da Pozitivna Crna Gora jeste za nastavak proizvodnje, ali ne po svaku cijenu.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović, smatra da je nebitno koji god da se zaključci usvoje, ali da država rizikuje da izgubi kontrolu nad svojom sudbinom.
“Zbog Centralno evropske aluminijumske kompanije nam već podrhtavaju temelji budućnosti. Rizikujemo da nakon toga postanemo kvazi država koja će biti zatočenik CEAC-a i sa njom povezanih firmi i domaćih i stranih lobija”, rekao je Šehović.
Prema njegovim riječima, država je od momenta ulaska CEAC-a u KAP počela da njeguje praksu i biznis koji u kontinuitetu prazni javne finansija, umjesto da ih puni što je prešlo u dramatičnu fazu prošle godine.
“Problem nastaje kada Ministarstvo ekonomije ni nakon godinu od donošenja skupštinskih zaključaka, ne ispunjava nijedan zarez, a trebalo je da ih ispuni i da raskine saradnju sa CEAC-om. Trebalo je i da stvori uslove da se obavi nezavisna revizija održivosti aluminijumske proizvodnje i ništa od toga nije urađeno”, kazao je Šehović.
On je ocijenio da je država zbog toga izgubila 90 miliona EUR.
Šehović je naveo da još veći problem nastaje kada Ministarstvo, osim što ne ispunjava skupštinske zaključke u parlamentu, počinje da izigrava poštara i lobistu CEAC-a i da zagovara predloge te kompanije.
“Ministar lobira za predlog da država od strane kompanije kupi za 263 miliona EUR 75 odsto onoga što je u kompletu prodala za 48 miliona EUR”, poručio je Šehović.
Kavarić je naveo da su neistinite tvrdnje da je za spas KAP-a potrebno 263 miliona EUR i objasnio da će trošak prema CEAC-u iznositi svega 40 miliona EUR, a da će isplatu tog duga servisirati KAP.
Izjava Šehovića da Ministarstvo izigrava poštara i lobistu CEAC-a izazvala je oštru polemiku između Kavarića i predsjednika Skupštine, Ranka Krivokapića.
“Predsjedniče, ako ne zamijerate ja bih se držao fakata, jer smatram da nam kao nekima politički manevar koji je jako dobar neće mnogo koristiti, ako se u isto vrijeme demonstrira znanje srednjoškolca, pravno i ekonomsko, odgovornost digestivnog trakta novorođenčeda, a o etici ne bih govorio”, rekao je Kavarić.
Na konstataciju Krivokapića da mu nije jasna metafora “oko digestivnog trakta” i da je nikada nije čuo, Kavarić je kazao da je jasno na šta to asocira.
“S obzirom da nijeste u prethodnom fazama pojedine poslanike prekidali kad su iznosili lične uvredljive kvalifikacije, molim vas da to ne radite ni kada ja govorim”, poručio je Kavarić.
Krivokapić je konstataciju Šehovića da Ministarstvo izigrava poštara i lobistu CEAC-a, ocijenio kao političkom konstatacijom, ali je rekao i da misli da je i tačna.
"Uvredljiva je i ispod pojasa", tvrdi Kavarić.
On je dodao i da odluke koje podrazumijevaju rješenje problema KAP-a po svim zakonima mora da donese Skupština.
Krivokapić je tokom rasprave kazao da vidi samo da mora da se plaća i ne zna se dokle.
"Traži se od nas da vjerujemo u nešto što nikako ne može imati dobar kraj. Reći da mora da se održi robna proizvodnja u KAP-u da bi imali robni izvoz isto je što i reći da su kolonije imale mnogo veći robni izvoz nego sada kada to nijesu. I da je mnogo bolje reći da su kolonije, a ne slobodne države", ocijenio je Krivokapić.
Poslanik SNP-a, Srđan Milić SNP pitao je gdje je studija ekonomske održivosti i razvoja aluminijumske proizvodnje koja je trebalo da se donese i šta je alternativa ukoliko se ne usvoje zaključci Odbora.
“Ovi zaključci su plod rasprave koji su bili na Odboru i razgovora koje sam imao sa sindikatima KAP-a i Rudnika boksita kao i sa predstavnicima Elektroprivrede (EPCG)”, poručio je Milić.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Vukčević podsjetio je na veliki značaj KAP-a za crnogorsku ekonomiju i činjenicu da Crna Gora mora voditi računa o svakom svom proizvodu pa iako se radi o sirovinama i polugotovim proizvodima.
“Dugovi KAP-a nijesu nastali 2003, 2004, ili 2005. godine nego mnogo ranije. Treba uraditi sve da KAP ne stane sa proizvodnjom jer ako stane onda je teško govoriti o njegovom reaktiviranju i eventualnom nastavku proizvodnje”, kazao je Vukčević.
On smatra da se zaključcima Odbora rješava samo jedan dio problema sa kojima se KAP suočava.
“Rješava se odnos sa EPCG, cijena struje i omogućava da se obezbijedi da KAP u tim uslovima nastavi da radi” rekao je Vukčević.
Poslanik SNP-a, Velizar Kaluđerović, ocijenio je da je današnjoj raspravi u Skupštini trebalo da prisustvuje i premijer Milo Đukanović, kao i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, Vujica Lazović.
“Ubijeđen sam da se Đukanović 2009. godine vratio na mjesto premijera da bi obezbijedio prohodnost Ugovora o poravnanju, čijim je potpisivanjem prestao da važi Ugovor o kupoprodaji iz 2005”, tvrdi Kaluđerović.
Milić je kazao da je upravo Ugovor o poravnanju omogućio CEAC-u da se ponaša onako kako se ponaša danas, posebno u dijelu da Centralna depozitarna agencija (CDA) ne može da prenese akcije bez saglasnosti ruskog vlasnika.
(MINA)