Prilikom izdavanja državnih garancija za kredite KAP-u nedostajala je procjena kreditnog rizika, ocijenili su državni revizori.
Državna revizorska institucija (DRI) je u Konačnom izvještaju o reviziji državnih garancija izdatih u 2010. i 2011. godini, koji je danas objavljen, konstatovala da subjekti revizije, odnosno ministarstva ekonomije i finansija kao i Komsija za kontrolu dodjele državne pomoći, nijesu prezentovali sopstvene analize finansijskog položaja KAP-a, kao i analize ekonomske održivosti Programa finansijskog restrukturiranja fabrike.
Iz DRI su saopštili da neposrednim uvidom nijesu mogli utvrditi ko je potpisnik Programa o finansijskom restruktuiranju KAP-a.
Državni revizori su u dijelu izvještaja koji se odnosi na državne garancije izdate KAP-u i kojim su, kako su napomenuli, obuhvaćene i one izdate u 2009. godini, utvrdili da nedostaje i procjena kreditnog rizika i odgovarajuća studija troškova i koristi.
“Nedostaje i procjena mogućih posljedica aktiviranja izdatih državnih garancija KAP-u na državni budžet”, navodi se u izvještaju.
Subjekat revizije, kako su naveli iz DRI, se izjasnio “da nije imao zakonsku obavezu izrade tih dokumenata.”
“Činjenice prezentovane u finansijskim izvještajima KAP-a i izvještajima komercijalnih revizora bile su upozoravajuće da KAP ima nagomilane gubitke, da je prezadužen i da sa velikom izvjesnošću od svoje djelatnosti ne može vraćati uzete kredite”, navodi se u izvještaju DRI.
Ugovorom o poravnanju iz novembra 2009. godine, kako su objasnili, utvrđeno je da je Vlada obavezom davanja državnih garancija za kredite KAP-u, u iznosu do 135 miliona EUR, bez odgovarajućih kontragarancija preuzela značajan rizik od njihovog aktiviranja. Odlukom Vlade o zaduživanju i davanju garancija za 2009. godinu, na sjednici 19. novembra 2009, izdate su tri garancije KAP-u, u iznosu od 49,68 miliona EUR.
Na osnovu obavljene revizije DRI je, kako su naveli njeni predstavnici, stekla razumno uvjerenje da su državne garancije date bez čvrstih kontragarancija i da se mogu, zbog lošeg finansijskog položaja korisnika državnih garancija, aktivirati.
Iz DRI su konstatovali da ministarstva ekonomije i finansija, kao i Komisija za kontrolu državne pomoći nijesu sa potrebnom pažnjom procijenili finansijsku situaciju KAP-a i dovoljno cijenili nalaze komercijalnih revizora.
“Finansijski pokazatelji poslovanja ukazivali su da oni ne mogu iz sopstvenih izvora finansiranja uredno servisirati uzete kredite, kao i da je doveden u pitanje nastavak njihovog poslovanja. KAP je na kraju decembra 2008. godine imao akumulirani gubitak od oko 284,33 miliona EUR koji je bio mnogostruko veći od osnovnog kapitala koji je iznosio 53,63 miliona EUR i ukupnih obaveza koje su iznosile 408,4 miliona EUR”, navodi se u izvještaju.
Zbog toga je, kako su naveli iz DRI, postojao značajni rizik od aktiviranja datih garancija.
Analizom Ugovora o poravnanju iz 2009. godine državni revizori su utvrdili da je Vlada davanjem državnih garancija za kredite KAP-u, u iznosu do 135 miliona EUR bez odgovarajućih kontragarancija, na taj način preuzela značajan rizik od njihovog aktiviranja.
“Prije potpisivanja Ugovora o poravnanju i davanja državnih garancija i drugih pomoći u slučaju KAP-a, trebalo je da davaoci istih ocjene opravdanost davanja državne pomoći sa garancijama KAP-u i izrade studiju troškova i koristi sa stanovišta nacionalne ekonomije, koja bi bila prezentovana Vladi, pa tek zatim, na osnovu rezultata studije, da donesu odluku o davanju državnih garancija”, smatraju u DRI.
Iz DRI su podsjetili da je Vlada 16. novembra 2009. godine potpisala Ugovor o poravnanju sa Centralno evropskom aluminijumskom kompanijom (CEAC), En plus grupom, KAP-om i Rudnicima boksita, kojim je u cjelini stavljen van snage Ugovor o kupoprodaji KAP-a iz 2005 godine.
Vlada se tada obavezala na davanje pet državnih garancija KAP-u u ukupnom iznosu do 135 miliona EUR.
“Komisija za kontrolu državne pomoći je nakon toga donijela rješenje kojim je Program finansijskog restrukturiranja, koji je KAP dostavio Ministarstvu ekonomije kao davaocu državne pomoći, ocijenjen kao usaglašen sa zakonom”, podsjetili su iz DRI.
Revizijom je utvrđeno da svi ugovori o kreditima KAP-a na koje su date državne garancije imaju takozvanu klauzulu lančane reakcije, odnosno ubrzane naplate, na osnovu koje, u svakom trenutku, kada KAP kasni sa plaćanjem bilo koje dospjele finansijske obaveze kumulativno veće od million do deset miliona EUR, nastupa slučaj neispunjenja obaveze i banka može odmah da podnese garantu zahjev za isplatu cjelokupne kreditne obaveze kao da je dospjela i ako nije došlo redovno vrijeme dospjeća.
Državni revizori su u dijelu izvještaja koji se odnosi na KAP posebno analizirali Ugovor o kupoprodaji akcija fondova u KAP-u iz 2005. godine, nalaze komercijalne revizije, stanje na tržištu aluminijuma, Ugovor o poravnanju iz 2009. i Program finansijskog restrukturiranja KAP-a.
(MINA)