Turizmolog Milenko Pasinović smatra da je odluka da se 50 odsto prihoda Morskog dobra vraća opštinama dobra zamisao.
Odluka da se 50 odsto prihoda Javnog preduzeća (JP) Morsko dobro od ove godine vraća opštinama dobra je zamisao, ali je za Kotor velika obaveza za male pare, ocijenio je turizmolog Milenko Pasinović.
Pasinović je agenciji Mina-business kazao da nije upoznat sa kriterijumima raspodjele, ali da pretpostavlja da je glavni, ako ne i jedini, ostvareni prihod sa područja određene opštine po osnovu korišćenja morskog dobra u njoj.
„Ali, da li je to i jedini kriterijum po kome bi trebalo dijeliti sredstva? Mislim da ne bi trebalo da bude, prije svega zbog prirodnih i stečenih razloga“, smatra Pasinović.
On je naveo da Boku priroda nije obdarila pijeskom i plažama.
„Njena obala je mahom izgrađena mulima, odnosno pontama i mandraćima. Po namjeni oni nijesu za izdavanje. Iako su mnogi uknjiženi na privatne vlasnike, nijesu ni za lično korišćenje“, kazao je Pasinović.
On je rekao da su ponte i mandraći javno dobro, što je slučaj i sa plažama.
„Ali, plaže se mogu zakupiti što znači i ostvarivati prihod. Mula i mandraći to još ne mogu. Pa, kako onda kao isključivi kriterijum za raspodjelu odrediti ostvarene prihode na teritoriji morskog dobra u određenoj opštini?“, pitao je Pasinović.
U Opštini Budva, kako je kazao, vraćeno je 26,39 hiljada EUR po kilometru, dužinom obale, odnosno ukupno milion EUR.
„Dužina unutrašnje obale u Boki je 108,1 kilometara i 6,6 kilometara ostrvske obale, a dio prihoda koji se vraća opštinama kreće se od 9,2 hiljade EUR po kilometru obale u Tivtu, do 2,39 hiljada EUR po kilometru obale u Opštini Kotor“, precizirao je Pasinović.
On je naveo da su obaveze za sve iste, pa se postavlja pitanje koliko će samo koštati čišćenje dva potoka koji se ulivaju na raskrsnici i pored nekadašnje Autoboke u Kotoru, a koliko čišćenje i održavanje parkova hotela Fjord i Jugoooceanije.
„Takođe tu je i održavanje prirodne i zasađene vegetacije u zoni morskog dobra, čišćenje plaža i održavanje javne čistoće u zoni morskog dobra. Za iznos od 175 hiljada EUR, teško je kazati da im se može odgovoriti, tim prije što kotorskoj Opštini pripada i dio obale na otvorenom moru u dužini od 25,6 kilometara“, ocijenio je Pasinović.
Prema njegovim riječima, ti podaci govore da se u kriterijumima raspodjele prihoda po osnovu korišćenja morskog dobra, moralo voditi računa i o nekim njegovim specifičnostima koje proističu iz karaktera i funkcije, a ne samo o ostvarenom prihodu sa tog dijela morskog dobra.
(MINA-BUSINESS)