"Rusija će učiniti sve da zaustavi ili uspori Crnu Goru na njenom putu ka članstvu u NATO savezu", rekao je predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera
On je kazao da je Crna Gora u prošlosti, nekoliko puta prozivana od ruskih zvaničnika, i aktuelnog ministra odbrane te zemlje Sergeja Šojgua, da ne treba da ulazi u NATO, “i da, ukoliko se to desi više nećemo biti u prijateljskim odnosima”.
“Vrlo je vjerovatno da će u narednom periodu Rusija preko svoje mreže saradnika u Crnoj Gori intenzivirati svoje aktivnosti”, rekao je Kentera agenciji MINA.
Do sada se, kako je naveo, ruski uticaj uglavnom ogledao kroz razne investicije.
“Za investicije vrlo dobro znamo kako su završile i kakav je bio krajnji ishod, dok će u narednom periodu ove aktivnosti biti uglavnom političke prirode. Bitno je suprotstaviti se ovim aktivnostima na pravi način i sa odgovarajućom mjerom”, smatra Kentera.
Upitan da li odluku o ulasku u Alijansu treba donijeti na referendumu ili u Skupštini, Kentera je kazao da su oba metoda demokratska, ocjenjujući da odluku o tom pitanju treba donijeti u parlamentu dvotrećinskom većinom.
“Partije koje se makar deklarativno zalažu za ulazak u NATO, odluku o učlanjenju moraju podržati u parlamentu. Ukoliko to ne urade, to znači da ne žele da prihvate odgovornost za svoje postupke i da lopticu u stvari prebacuju na građane, što je vrlo lukavo i krajnje nekorektno”, rekao je on.
Kentera je kazao da su poslanici izabrani od
građana i da imaju legitimitet da tako važne odluke donose u njihovo ime.
Prema njegovim riječima, poslanici znaju veoma dobro da li je u interesu Crne Gore da bude dio NATO saveza ili ne, “ali zarad očuvanja svog biračkog tijela ne žele da se izjašnjavaju o ovako važnim pitanjima”.
“S obzirom da u parlamentu nažalost sjede i oni koji ne prezaju ni od najnižih i najpodmuklijih udaraca, ne birajući sredstva i način, neću biti iznenađen da pod izgovorom da su velike demokrate, glasaju upravo protiv ulaska u NATO, jer ovakvo stanje u stvari najviše odgovara njima i sličnima”, kazao je Kentera.
On smatra da je Crna Gora jedina zemlja u kojoj ne postoji apsolutna saglasnost u parlamentu po pitanju članstva u Alijansi.
“U drugim zemljama sve partije, bilo iz vlasti ili opozicije su prepoznale pitanje ulaska zemlje u NATO kao nešto što je od nacionalnog interesa i složile se oko toga da zemlja treba ući u taj savez. S obzirom da su nama lični interesu gotovo uvijek ispred nacionalnih, onda je i situacija mnogo lakša za razumjeti”, dodao je Kentera.
Komentarišući podršku građana za učlanjenje u NATO, koja je konstantno na nivou od oko 30 odsto, Kentera je kazao da nije realno očekivati da će taj procenat rasti, ukoliko se aktivnosti za to ne sprovode na pravi način.
“To mora biti sveobuhvatan proces informisanja i edukovanja građana a ne propagandistički, jednostrano obojen, tehnički proces serije neinventivnih događaja sa uključenim nižim vladinim službenicima i pojedincima iz diplomatskog kora”, rekao je on.
Kentera je kazao da je na tim tribinama vidljivo odsustvo visokih predstavnika vlasti, navodeći da ni vlast ni dio opozicija koja je za NATO tom pitanju ne prilazi iskreno.
“Kako to nije dnevno politički profitabilna tema, koja donosi podršku birača, ona se samo sporadično i često nevoljno pominje u agendama političara i visokih predstavnika vlasti”, kazao je on.
Kentera smatra da u kampanju za ulazak u NATO nije uključen ni širi front građana, prije svega oni koji nijesu iz svijeta politike-“eksperti, domaće i inostrane, koji bi kompetentno prenosili svoja znanja o svim, pozitivnim i negativnim, stranama članstva”.
“Drugi djelovi društva treba da budu aktivno uključeni, kao što su glumci, pjevači, slikari, obični građani i prije svega akademska zajednica. Nijesu jasno definisane ciljne grupe, poruka koja se želi poslati, kao ni instrumenti koje bi trebalo koristiti. Dok god svi ovi elementi ne budu zastupljeni, nije realno ni da očekujemo rezultate”, kazao je on.
Kentera smatra da Komunikaciona strategija Vlade za NATO integracije nije dobra, i da se mora mijenjati.
“To nije nikakva sramota i ništa neobično. Bitno je uvidjeti da nešto ne valja i promijeniti ga na vrijeme kako se u buduće ne bi pravile iste greške kao i do sada. Ukoliko u što skorijem periodu ne dođe do promjene strategije, očigledno je da nekome nije u interesu da se poveća podrška javnog mnjenja za ulazak u NATO”, rekao je on.
Kentera je podsjetio da je u poslednje vrijeme zapažena u javnosti anti NATO kampanja, “finansirana od onih država i pojedinaca kojima nije u interesu da vide Crnu Goru u tom savezu”.
“Vjerujem da je to samo početak njihovog djelovanja i da će u narednom periodu te aktivnosti postati još intenzivnije i konkretnije”, rekao je Kentera.
On je rekao da ne bi žurio sa ocjenama da će Crna Gora sigurno dobiti poziv za članstvo na sledećem Samitu NATO-a.
“Ukoliko samit bude ove godine, nisam siguran koliko je relano očekivati da dobijemo poziv. Nama bi mnogo više odgovaralo održavanje samita krajem 2014 godine, jer smatram da bi do tada mogli uraditi dosta kako bi zemlju približili Alijansi”, kazao je Kentera.
On smatra da treba povećati podršku javnog mnjenja, i nastaviti i pojačati proces započetih reformi u sektoru bezbjednosti gdje ima još dosta da se uradi, “u pravosuđu, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”.
Kentera smatra da Crna Gora treba da formira i vojnu obavještajnu službu, što je, kako je kazao, jedan od preduslova za ulazak u NATO. “To naizgled nekome može izgledati jednostavno, ali radi se o izuzetno složenom i kompleksnom poslu”.
“Nažalost, postoje određene strukture koje žele diskreditovati dosadašnje rezultate postignute u ovom sektoru, kako bi se izvršila smjena kadrova i kako bi na te pozicije došli oni koji bi nanijeli veliku štetu čitavom procesu”, smatra on.
Crna Gora mora, tvrdi Kentera, konkretnim primjerima da pokaže da li zaista želi da uđe u NATO ili ne.
“Dosta je bilo pretvaranja da smo istok na zapadu i zapad na istoku. Svi moraju biti svjesni toga da Crna Gora pripada zapadu i demokratskim vrijednostima koje ove zemlje dijele. Oni koji to ne žele ili ne mogu da shvate, moraće to jasno i da saopšte”, precizirao je on.
Kentera je kazao da budžet koji Crna Gora izdvaja za odbranu ne samo da nije dovoljan za ulazak u NATO, “već ni za zadovoljenje osnovnih potreba Ministarstva odbrane i Vojske”.
“Treba da se zapitamo da li stvarno želimo da imamo vojsku kakvu bi trebalo, zasnovanu na najvišim standardima, ili neko u ovoj zemlji smatra da nama vojska nije potrebna, a time ni NATO, pa sve radi kako bi sistematski i bez prenagljivanja uništio čitav sistem”, rekao je on.
Kentera je pojasnio da su sve zemlje koje su težile da postanu članice NATO, povećavale svoj budžet za odbranu do ulaska u savez, da bi ga nakon toga počele smanjivati.
“Postavlja se realno pitanje kako će izgledati naš budžet za odbranu nakon ulaska u Alijansu kada u ovom momemntu on ne iznosi ni jedan odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Mislim da je poštenije reći da ne želimo u NATO i da ne želimo da imamo svoj sistem odbrane, već da ostajemo, kako bi to neki željeli, privrženi i vjerni „majci“ Rusiji od koje smo do sada imali samo velike glavobolje”, smatra on.
Kentera je kazao da će samo članstvo u NATO-u Crnu Goru koštati mnogo manje nego da zasniva svoj sopstveni sistem odbrane.
On smatra da za sopstveni sistem odbrane izdvajanja iz budđeta moraju biti sedam do deset odsto BDP-a, ukoliko je za članstvo u NATO preporuka da se izdvaja oko dva odsto BDP-a.
“Treba imati u vidu da ni sa ovoliko velikim izdvajanjima za sopstveni sistem odbrnae, i dalje ne bismo bili u stanju da se odbranimo od bilo koga, pri čemu ne mislim na odbranu od drugih zemalja, već prije svega od raznih vidova asimetričnih prijetnji”, zaključio je on.
(MINA)