Crna Gora mora raditi na konkurentnosti i iskoristiti svoje potencijale, ocijenio je potpredsjednik Vlade, Vujica Lazović.
On smatra da je sada pravi momenat za implementaciju strukturnih reformi, na kojima počiva rast nakon krize.
»Izlazak iz krize može biti bolan, nositi sa sobom nepopulističke mjere, ali kao što se roditelj odriče da bi mu dijete sjutra bolje živjelo, isti pristup moramo u Vladi imati u kriznim vremenima. Najlakše je povećati poreske stope, ne obazirati se na nelikvidnost privrede, povećavati zaposlenost na uštrb produktivnosti i reći svijetu da su se indikatori popravili«, rekao je Lazović u intervjuu agenciji Mina-business.
Pitanje je, kako je dodao, da li je takva politika održiva, ne u dugom, već u srednjem roku.
Lazović smatra da ne postoji opasnost od recesije u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, drugi talas krize nakon globalnog ekonomskog sloma u 2009. godini, desio se u ovoj i rezultirao dužničkom krizom u eurozoni.
»Čak i u vrijeme kada je eurozona i većina njenih članica zvanično zabilježila recesiju u prvoj polovini ove godine, Crna Gora je pored svih poteškoća koju su van moći uticaja domaće ekonomske politike uspjela da je izbjegne u drugom kvartalu«, podsjeća Lazović.
Opet se, kako je dodao, pokazalo da su turizam i mala i srednja preduzeća generatori ekonomskog rasta, snaga koja čitav crnogorski ekonomski sistem vuče naprijed pa je treći kvartal u privrednom i fiskalnom smislu bio još bolji, što je pokazala turistička sezona i rast državnih prihoda.
»Strane direktne investicije (SDI), i pored krize, bilježe konstantan rast na mjesečnom nivou. Rast investicija je posebno evidentan u četvrtom kvartalu, kada su u novembru bile više 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Dakle, sa osnovom možemo očekivati privredni rast u ovoj godini od najmanje 0,5 odsto«, saopštio je Lazović.
Prema njegovim riječima, u srednjem roku, tačnije do 2015. godine, iznos SDI je planiran na nivou oko 900 miliona EUR. Projekcija je urađena na osnovu projekata iz oblasti turizma, energetike i industrije i to onih za koje su ugovori potpisani i realizacija najizvjesnija.
»Tu se ubrajaju Luštica rizort /resort/, Plavi horizonti, Porto Montenegro, Kraljičina plaža, Kumbor, Željezara, male hidroelektrane, vjetroelektrane. U tu procjenu nijesmo uzeli autoput, drugi blok Termoelektrane, velike hidroelektrane na Morači i Komarnici, pa bi njihovom realizacijom imali dodatne pozitivne efekte na ekonomski rast«, naveo je Lazović.
Ono što stoji pred Vladom jeste, kako je kazao, da revidira dosadašnje investicione projekte i odlučno pristupi projektima privatizacije i grin fild /green field/ projektima.
»Kao što smo ranije isticali, 100 miliona EUR investicija jeste neosjetna investicija u jednoj Njemačkoj ili Francuskoj, ali u Crnoj Gori utiče na rast BDP-a 0,7 odsto«, rekao je Lazović.
On je ocijenio da je ključni uslov za izlazak iz krize istrajavanje na putu evroatlantskih integracija, ne zbog članstva, već zbog onoga što taj put i cilj sa sobom nose vrijednosti kojima treba da se teži.
»Oporavak ekonomije i ubrzanje ekonomskog rasta zavisiće od nas samih, koliko smo spremni, odgovorni i fleksibilni da se prilagodimo izazovima sa spoljnih tržišta, a da zadržimo autentičnost na kojoj ćemo graditi komparativne prednosti. To što smo mali čini nas ranjivim, ali fleksibilnijim«, smatra Lazović.
Na pitanje da li vjeruje u opstanak Kombinata aluminijuma, Lazović je odgovorio da je Vlada potpuno posvećena traženju strateškog partnera, svi razgovori su intenzivirani, ali ne može se prejudicirati ishod pregovora.
»Rješenje pitanja KAP-a usko je povezano sa obezbjeđenjem izvora električne energije, na način koji ne ugrožava ostatak elektroenergetskog bilansa Crne Gore. Svi investitori sa kojima se razgovara svjesni su te činjenice«, kazao je Lazović.
On je zaključio da bi ulazak novog investitora bio najbolji način rješavanja problema u KAP-u i zato je Vlada potpuno posvećena traženju strateškog partnera.
(MINA)