Svjetska banka preporučila Crnoj Gori da nađe fleksibilniji program za socijalnu pomoć uoči očekivanog skoka cijena.
Crna Gora, koja je tokom prošle krize povećala budžet usmjeren na socijalnu pomoć, trebalo bi da riješi nedostatak fleksibilnosti u tom programu, kako bi se bolje pripremila za eventualne nove udare cijena hrane, preporuka je Svjetske banke (SB).
Eksperti SB, su u Redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu (JIE) koji je predstavljen ove sedmice, saopštili da je trenutna globalna prognoza da će cijene hrane pasti sa maksimuma iz ove godine, ali da će u čitavoj narednoj biti znatno iznad nivoa iz 2010.
“Crna Gora, koja je tokom prošle krize povećala budžet usmjeren na socijalnu pomoć, ali ima prilično rigidan prag podobnosti za stalnu socijalnu pomoć, treba riješiti nedostatak fleksibilnosti u tom programu i dječjih dodataka koji su povezani s glavnim programom u vrijeme krize”, preporučili su iz SB.
Eksperti SB su u drugom dijelu redovnog izvještaja, pod nazivom Upravljanje ranjivošću na udare cijena hrane u šest zemlja jugoistočne Evrope (JIE), dali konkretne preporuke za Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Kosovo, Makedoniju i Srbiju, kako bi se bolje pripremile za krizu s obzirom na iskustvo od posljednjih udara cijena hrane.
“S obzirom da se prognozira da će cijene hrane ostati visoke u čitavoj narednoj godini, potrebno je razmotriti koliko bi zemlje mogle biti spremne da se nose sa visokim i veoma kolebljivim cijenama hrane u svijetu i pozabaviti se njihovim mogućim uticajima na siromašna i ugrožena domaćinstva” navodi se u izvještaju.
Regija JIE, kako procjenjuju u SB, sada bi mogla biti osjetljivija na povećanje cijena hrane nego u prošlosti.
U izvještaju se navodi da su od oktobra prošle do istog mjeseca ove godine, nominalne cijene hrane porasle oko tri odsto u Albaniji, BiH i na Kosovu, 5,9 odsto u Makedoniji, 6,8 odsto u Crnoj Gori i 17 odsto u Srbiji.
“Iako su zemlje JIE do sada možda bile relativno zaštićene od međunarodnih povećanja cijena hrane, ne bi bilo mudro potcijeniti njihovu osjetljivost na te cijene. Jedan dio osjetljivosti je strukturalni, imajući u vidu da su, osim Srbije, sve zemlje u regionu neto uvoznice žita, pa su stoga, uz nepromijenjene ostale uslove, izložene ćudima tog velikog segmenta”, objasnili su iz SB.
Crna Gora, koja je ekstreman primjer, kako su podsjetili, oslanja se na uvoz da bi pokrila praktično svu svoju potrošnju žitarica.
Brzi rast cijena hrane tokom ljeta ove godine privukao je mnogo pažnje širom svijeta jer je došlo do skoka cijena žitarica do nivoa iz 2008. godine, zbog nepovoljnih vremenskih prilika u najvažnijim zemljama izvoznicama žita.
“Prelijevanje sa svjetskih na lokalne cijene tokom posljednje dvije godine i dalje je ostalo nisko kod većine zemalja JIE, s izuzetkom Kosova i Srbije, gdje se na domaće cijene prenijelo više od 50 odsto povećanja svjetskih cijena hrane”, kazali su eksperti SB.
Oni smatraju da će veća kolebljivost cijena proizvoda iziskivati koordinirani odgovor politika, koji bi trebalo da objedini kontinuirano jačanje kapaciteta sistema socijalne zaštite da bi se odgovorilo na krize, kao i poljoprivrednih programa usmjerenih na omogućavanje odgovora u pogledu snabdijevanja.
“Prilagođavanje toj novoj kolebljivosti iziskivaće prije svega srednjoročne mjere koje bi bile usmjerene na dalje ulaganje u programe zaštite i u poljoprivredni sektor. Malo je vjerovatno da će samo subvencije pomoći poljoprivrednicima da savladaju te izazove”, ocijenili su iz SB.
U izvještaju se konstatuje da su djelovi programa zaštite većine zemalja JIE relativno dobro usmjereni, ali da im se može proširiti obuhvat ili iznos kako bi se smanjile posljedice udara cijena hrane.
Iz SB su poručili da bi neki od prioriteta za jačanje sistema bili da se nastavi sa objedinjavanjem programa kroz integriranje naknada za energiju i komunalnih i stambenih subvencija, u jedinstven program stalnih korisnika socijalne pomoći.
“To je posebno odnosi na Crnu Goru, BiH i Srbiju”, precizira se u izvještaju.
(MINA-BUSINESS)