Slovenački ekonomista i profesor sa ljubljanskog Univerziteta, smatra da bi Crna Gora šansu za postizanje ekonomskog rasta trebalo da traži u turizmu
Crna Gora, osim ljepota, nema mnogo prirodnih resursa, zbog čega bi šansu za postizanje ekonomskog rasta trebalo tražiti u turizmu, ocijenio je slovenački ekonomista i profesor ljubljanskog Univerziteta, Jože Mencinger.
On je naveo da bi, kada je riječ o šansama za privredni napredak, prednost dao turizmu, iako se radi o dosta nesigurnoj djelatnosti.
“Nafte nemate, to bi vam koristilo. Osim ljepota, ipak, nemate toliko nekih prirodnih resursa. Industrija više nije perspektiva kao ranije, tako da vam je turizam šansa”, kazao je Mencinger za Glasnik Privredne komore (PKCG).
Prema njegovim riječima, Crna Gora, dugoročno posmatrano, ima dva velika problema – platni bilans i nepovoljnu koncentraciju stanovništva.
“U trgovinskom dijelu platnog bilansa, Crna Gora imadeficit od skoro pola društvenog proizvoda. Još veći problemje koncentracija stanovništva, odnosno pražnjenje sjevernog dijela i odlazak ljudi u Podgoricu i na more. Ja bih se u toj situaciji veoma loše osjećao, ali ne znam da li će država nešto uraditi”, saopštio je Mencinger.
On smatra i da je priča o potrebi da se poveća konkurentnosti besmislena, ukoliko neka zemlja nema gdje to da uradi, odnosno nema industriju.
“Kada je riječ o turizmu, ukoliko se snize cijene, a ne zna se kakva je elastičnost njihovog sniženja, onda to može značiti da će se manje dobiti od turizma”, rekao je Mencinger.
Sve više novca, kako je ocijenio, odlazi u finansijski sektor, iako sa na taj način ništa ne rješava. Problem su, prema njegovim riječima, interesi tog sektora, koji onemogućavaju rješavanje problema.
“Mislim da bi puno tih finansijskih proizvoda trebalo zabraniti ili ih proglasiti igrama na sreću ili ih tretirati kao lutriju”, kazao je Mencinger.
On smatra i da probleme u Crnoj Gori treba da riješavaju “domaći ljudi”, odnosno oni koji znaju kako se ponaša stanovništvo, jer su udžbenička rješenja relativno laka.
“Moramo shvatiti da se u svakoj zemlji reaguje na drugi način. Crnogorci jedino mogu riješiti crnogorske probleme”, poručio je Mencinger.
On je ocijenio i da Crna Gora nije ni bolja, ni gora od ostalih država bivše Jugoslavije kada je riječ o privrednom rastu. Javni dug Crne Gore, kako je kazao, nije naročito veliki, ali je bilans plaćanja problematičan.
“Bilans plaćanja je osnovni problem. Tu je Crna Gora u najgorem položaju u odnosu na ostale države. Vjerovatno ima manje doznaka radnika nego što ima Kosovo ili Makedonija. Srbija je veća, ona može preživjeti velike krize zbog velike vezanosti za poljoprivredu”, saopštio je Mencinger.
On je, govoreći o krizi javnog duga u evropskim perspektivama, ocijenio da javni sektor nije krivac za krizu, nego finansijski. Javni sektor je, prema njegovim riječima, morao da spašava banke, zbog čega se kriza prebaciila na javni sektor.
“Načini na koje se taj problem pokušava riješiti su pogrešni, kao i čitavaekonomska politika EU. Očekivanje da će tražnju javnog sektora zamijeniti potražnja stanovništva ili veće investicije je iluzija. To važi i za stranu tražnju. Štednja je korisna ako drugi troše, ali ako svi štede, onda ona vodi u katastrofu”, poručio je Mencinger.
On smatra da se u EU, umjesto smanjenja financijskog sektora i zabrane finansijskih proizvoda koji služe kao instrument za pljačku, za krizu okrivljuje javni sektor, iako su javni dugovi posljedica rješavanja problema banaka koje države nijesu mogle izbjeći.
“Jedino država može pokrenuti privredne aktivnosti, makar i preko povećanog zaduživanja”, naveo je Mencinger.
Njegov stav po pitanju izlaska EU iz krize je, kako tvrdi, pesimističan, jer smatra da je moguće da je postojeće stanje normalna, odnosno da će kriza prestati kad se na nju naviknemo.
“To je dosta pesimistički stav, ali mislim da je opravdan. Za mene kažu da sam i euroskeptik, plašim se raspada EU. Tvrdim da EU neće postojati 600 godina, ali i da nije moguće reći koliko će ona trajati”, zaključio je Mencinger.
(MINA-BUSINESS)