Spor između Crne Gore i Hrvatske odnosi se, između ostalog, na granice isključivog ekonomskog pojasa i istraživanje nafte i gasa u pograničnim blokovima, čiji status nije riješen zbog neutvrđene granice na moru.
Hrvatska je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) spriječila zatvaranje Poglavlja 15 – energetika, a ponovo je blokirala i zatvaranje Poglavlja 14 – saobraćajna politika, saznaju „Vijesti“.
Zagreb od decembra 2024. godine ne daje saglasnost ni za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, zbog neriješenih bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.
Dok su iz Zagreba juče poručili da neće mijenjati stav sve dok Podgorica ne ispuni njihove zahtjeve, crnogorski zvaničnici odgovorili su da bilateralna pitanja ne bi trebalo da budu prepreka u završnoj fazi pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Prema tvrdnjama jednog izvora „Vijesti“, razlog za blokadu Poglavlja 15 odnosi se na istraživanje nafte i gasa u dijelu podmorja, s obzirom na to da morska granica između dvije države još nije utvrđena. Drugi izvor, međutim, kao razlog navodi pitanje energetskog kabla.
„Vijesti“ sinoć nijesu uspjele da zvanično provjere ove informacije. Sagovornik iz Vlade, koji je govorio nezvanično, kazao je da tvrdnje o spornom pitanju energetskog kabla nijesu tačne.
Spor između Crne Gore i Hrvatske odnosi se, između ostalog, na granice isključivog ekonomskog pojasa i istraživanje nafte i gasa u pograničnim blokovima, čiji status nije riješen zbog neutvrđene granice na moru.
Hrvatska je 2014. godine tvrdila da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja ne pripadaju njenoj teritoriji, već Hrvatskoj. Godinu kasnije, Crna Gora je uputila notu Odjeljenju Ujedinjenih nacija za okeanske poslove i pravo mora (DOALOS), protestujući zbog hrvatskog raspisivanja tendera za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u području Prevlake.
Spor oko granice u rejonu poluostrva Prevlaka traje još od raspada bivše Jugoslavije. Ovo poluostrvo nalazi se na samom ulazu u Bokokotorski zaliv.
Nakon ratnih sukoba tokom devedesetih godina, kontrolu nad spornim graničnim područjem na Prevlaci preuzeli su posmatrači Ujedinjenih nacija, koji su tu bili raspoređeni od 1996. do 2002. godine. Upravo tada usaglašen je Protokol o privremenom graničnom režimu.
Tim dokumentom predviđeno je da Hrvatskoj pripada kopneni dio poluostrva, kao i morski pojas od 550 metara na ulazu u Bokokotorski zaliv, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu Prevlake definisan kao „ničije more“. Takav privremeni status ostao je na snazi do danas.