MUP pozitivno riješio 2.160 zahtjeva podnijetih od 2024. godine, dok su najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije i Kosova
Crnogorsko državljanstvo tokom prethodne tri godine dobila su ukupno 6.652 građanina, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) dostavljeni portalu Pobjeda.
Prema podacima koje je objavila Pobjeda, od ukupno 3.199 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo podnijetih tokom prethodne tri godine, MUP je pozitivno riješio 2.160. Pored toga, u istom periodu pozitivno su riješena još 4.492 zahtjeva koji su podnijeti prije 2024. godine.
Tokom 2024. godine MUP-u je podnijet 1.341 zahtjev, od kojih je pozitivno riješeno 1.109. Naredne godine podnijeta su 1.244 zahtjeva, a pozitivno su riješena 903.
Do početka jula ove godine Ministarstvo je primilo 614 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, od kojih je pozitivno riješeno 148.
Iz MUP-a su za Pobjedu pojasnili da u tom periodu niko nije stekao državljanstvo na osnovu programa ekonomskog državljanstva.
„Kao bitno napominjemo da je 2024. godine od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva donijeto 1.278 pozitivnih rješenja za aplikante i članove njihovih porodica, 2025. godine 38 rješenja, a tokom prve polovine 2026. godine šest rješenja (ekonomsko državljanstvo)“, naveli su iz MUP-a.
Najviše zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo podnijeli su državljani Srbije, a zatim Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije i Kosova.
Državljanstvo ne znači automatski i pravo glasa
Iz MUP-a su za Pobjedu naglasili da prijem u crnogorsko državljanstvo ne znači automatsko sticanje biračkog prava.
„Svako lice za koje je donijeto rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo, danom dostavljanja rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo upisuje se u registar crnogorskih državljana, ali se samim tim ne upisuje u birački spisak i ne stiče pravo da bira i da bude biran“, naveli su iz Ministarstva.
Nakon sticanja državljanstva prijemom, osoba koja namjerava da stalno živi u Crnoj Gori i kojoj će država biti središte životnih aktivnosti podnosi zahtjev za prijavu prebivališta i izdavanje lične karte.
„Nakon odobrenja prebivališta i izdavanja lične karte potrebno je da protekne period od dvije godine kako bi lice steklo biračko pravo“, pojasnili su iz MUP-a.
Ustavom Crne Gore propisano je da pravo da bira i da bude biran ima crnogorski državljanin koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.
Ista odredba sadržana je i u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, prema kojem pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina i koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.
MUP priprema kancelariju za pomoć podnosiocima zahtjeva
Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta za uspostavljanje kancelarije koja bi pružala pomoć osobama koje podnose zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo.
Otvaranje kancelarije krajem prošlog mjeseca u Skupštini je najavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Iz MUP-a, međutim, nijesu mogli da potvrde Pobjedi kada će kancelarija početi da radi.
„O detaljima koji se tiču otvaranja navedene kancelarije, javnost će biti blagovremeno informisana, a Ministarstvo unutrašnjih poslova radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta“, saopštili su iz tog resora.ž