Bez jasnog stava o državnim simbolima, priznanju Kosova i članstvu u NATO, Lekiću će biti teže da animira suverenistički dio opozicionih birača
Prije nego DF predstavi Miodraga Lekića kao opozicionog kandidata na predsjedničkim izborima, moraju se riješiti identitetske nedoumice koja se guraju pod tepih od formiranja tog političkog saveza, prenose "Vijesti".
Podgorički lisk piše da bez jasnog stava o državnim simbolima, priznanju Kosova ili članstvu Crne Gore u NATO-u, Lekiću će biti teže da animira suverenistički dio opozicionih birača i značajno mu umanjiti izglede na izborima naredne godine.
Nejasnu politiku prema važnim državnim pitanjima, uz Lekića bi na duže staze mogao platiti i Demokrtski front, jer bi nakon uspjeha na parlamentarnim izborima, pokazao da nije uspio da preraste stranke od kojih je taj savez formiran.
Direktorka Centra za građansko obrazovanje CGO) Daliborka Uljarević smatra da Front ima istorijsku šansu, jer su izbori pokazali da opozicija može puno uz osmišljenu strategiju i smirene lidere čijem se nastupu vjeruje.
Eventualno uvećavanje političkog kapitala, prema njenom mišljenju, zavisiće od sposobnosti čelnika DF-a da se izbore sa ranijim zabludama i smanje međusobne razlike u vezi sa ključnim pitanjima.
"Sposobnost opozicionih lidera da shvate što je doprinijelo izbornom uspjehu i da se suoče sa ranijim greškama će odrediti budućnost Fronta. Meni se čini da je ona u ovom trenutku još neizvjesna, iako postoji veliki potencijal", smatra Uljarević.
Da suočavanje sa greškama u Frontu neće ići lako, pokazalo se na prvom značajnom postizbornom okupljanju, kada je tokom konstitutivne sjednice crnogorskog parlamenta dio funkcionera DF-a bojkotovao državnu himnu.
U tome ih nije pokolebala ni činjenica da je himnu stojeći odslušao cio poslanički klub Socijalističke narodne partije (SNP), koja takođe traži brisanje dva posljednja stiha državne pjesme "jer ih je napisao ratni zločinac Sekula Drljević".
Ipak, Lekić smatra da se u javnosti previše dramatizuju pitanja oko kojih u Frontu postoje neslaganja, navodeći da ona samo oslikavaju raspoloženje građana. On upozorava da različitosti mišljenja pokazuju demokratičnost Demokratskog fronta iako priznaje da se radi na njihovom prevazilaženju.
"Ako konstatujete podjele u Frontu po nekim pitanjima, vidjećete da je njihov broj veoma mali. One nijesu ništa novo i samo izražavaju podjele koje postoje u Crnoj Gori", tvrdi Lekić.
Cijenu neriješenih pitanja državnih simbola i odnosa prema bližoj istoriji Front je umalo platio tokom pregovora o formiranju vlasti u Nikšiću, gdje je opozicija na lokalnim izborima ostvarila istorijsku pobjedu.
Da dio tog političkog saveza nema "prigovor savjesti" samo na posljednje strofe himne pokazali su odbijanjem da se u platformi o zajedničkoj saradnji sa Pozitivnom Crnom Gorom u Nikšiću osudi genocid u Srebrenici a lokane vlasti obavežu na saradnju sa kosovskim opštinama. Umjeso toga, nakon dugotrajnih poregovora, pitanje Srebrenice i Kosova uvijeno je u fraze o osudi svih zločina u bivšoj SFRJ i saradnji sa svim državama nastalim iz bivše Jugoslavije.
Uljarević ističe da političke snage koje žele promjene u državi, ne smiju flertovati sa nacionalizmom ili praviti problem zbog tema poput Srebrenice.
Ako žele da njihovog kandidata podrže i oni koji nijesu glasali za Front, smatra ona, u tom savezu moraju pristati na optimum poštovanja crnogorske državnosti i međunarodnih obaveza sa kojima se intimno ne slažu.
Na to ukazuju i rezultati parlamentarnih izbora prema kojima je preko 60 odsto biračkog tijela glasalo za stranke koje imaju jasan odnos prema državnim simobolima. Upravo zbog tog podatka, oslanjanje samo na birače koji imaju "prigovor savjesti" da je male šanse Lekiću u izbornoj trci za šefa države.
Uljarević smatra da bi se takvom strategijom prokockao autoritet Lekića koji trenutno važi za nespornog lidera opozicije.
"On svoj autoritet treba da iskoristi za izgradnju opožiconog povjerenja i kapaciteta u smjeru pune koordinacije djelovanja i na kraju mogućnosti dolaženja do zajedničkog kandidata sa platformom koja da je nadu da Crna Gora može biti država funkcionalne demokratije, uvažena i punopravni član EU", smatra Uljarević.
(MONDO)