Glavni ekonomista CBCG, Nikola Fabris saopštio da vrhovna monetarna institucija nije sugerisala da se odmah podigne stopa PDV.
Crnoj Gori, će prema procjenama Centralne banke (CBCG) i u narednoj godini biti potrebno dodatno neto zaduženje od nekoliko procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u slučaju da se ta granica pređe, trebalo bi povećati porez na dodatu vrijednost (PDV).
Glavni ekonomista CBCG, Nikola Fabris saopštio je da vrhovna monetarna institucija, u preporukama Vladi za ekonomsku politiku za narednu godinu, nije sugerisala da se odmah podigne stopa PDV.
“Nijesmo radili na budžetu za narednu godinu ali ukoliko pogledamo sve procjene one sugerišu da će i u narednoj godinu biti potrebno dodatno neto zaduženje u vidu od nekoliko procenata BDP-a. Sve preko toga mislimo da ne bi bilo dobro i da bi u tom slučaju trebalo ići na povećanje PDV-a”, objasnio je Fabris na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljene preporuke Vladi.
CBCG je preporučila Vladi da poveća PDV, ukoliko rebalans budžeta ne da zadovoljavajuće rezultate.
Fabris je kazao da niska stopa PDV-a predstavlja potencijalnu rezervu i da se ne treba ustezati ukoliko bude potrebno njeno povećanje, jer je u pitanju opšti trend njenog povećanja.
“Stoga jedna takva mjera ne bi u velikoj mjeri narušila poslovni ambijent, iako bi uticala u manjoj mjeri na pad životnog standard”, navodi se u preporukama.
U CBCG smatraju da, ukoliko dođe do povećanja PDV-a, treba tražiti balans između dvije stvari.
“Jedna je da to povećanje donese određene prihode, a drugo je da ne naruši previše investicioni ambijent i da ne bude preveliki udar na životni standard. Vjerovatno je tu negdje oko dva procentna poena optimalna mjera između ova dva konfliktna cilja”, ocijenio je Fabris.
CBCG je Vladi dala preporuke u deset oblast i upozorila da su ključne politike i reforme neophodne u domenu fiskalne politike.
Fabris je saopštio i da bi Vlada trebalo ozbiljno da razmotriti opciju zatvaranja Kombinata aluminijuma (KAP), odnosno sve njene pozitivne i negativne efekte, imajući u vidu da kompanija nema značajan doprinos neto izvozu niti kreiranju bruto domaćeg proizvoda (BDP).
CBCG, kako je rekao Fabris, nije međutim radila procjenu koliko bi koštalo zatvaranje KAP-a, kao ni šta bi značio dalji nastavak subvencija, jer ne posjeduju sve podatke koji se odnose na poslovanje fabrike.
“One procjene koje smo uradili su pokazale da KAP više nema toliki značaj za crnogorsku privredu kao što je imao nekada. Eventualno njegovo gašenje je kompleksan posao imajući u vidu veliki broj zaposlenih i činjenicu da bi u tom slučaju velike obaveze pale na teret države”, naveo je Fabris.
U CBCG smatraju da je najbolja opcija pronaći stranog investitora koji bi bio zainteresovan da se ozbiljno posveti KAP-u.
“Ukoliko se vidi da pregovori sa investitorima ne idu u dobrom smjeru ili da se oni povlače treba ići na preostale opcije, odnosno da se razmotri da li postoji nacionalni konsenzus da se nastavi subvencionisanje proizvodnje KAP-a, ili da se razmotre svi pozitivni i negativni aspekti gašenja fabrike”, rekao je Fabris.
On je na pitanje koji je to krajnji momenat do kada bi trebalo čekati na novog investitora, kazao da je to teško vremenski oročiti, ali da Vlada treba da ima potpuno jasnu viziju šta će da uradi sa KAP-om.
“Vlada je više puta iznijela stav da postoje zainteresovani strani investitori i da se sa njima pregovara. Stav CBCG je da dok god postoje investitori ne treba ići na ove druge dvije opcije”, poručio je Fabris.
CBCG je nedavno donijela Odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka, gdje će limit za efektivne aktivne kamatne stope za građane iznositi 15 odsto na godišnjem nivou, odnosno 14 odsto za preduzeće, uključujući preduzetnike.
Fabris je, objašnjavajući te limite, kazao da je CBCG radila analize koje su imale za cilj da utvrde gdje je prelomna tačka kada su u pitanju kamate, preko koje se ide ka lošim kreditima.
“Analiza je pokazala da krediti koji su odobreni preduzećima uključujući i preduzetnike s kamatom preko 14 odsto imaju značajnu tendenciju kretanja ka lošim kreditima, a za sektor stanovništva to je oko 15 odsto”, rekao je Fabris.
Za CBCG je, kako je objasnio, ključna bila procjena koliki je to nivo kamatne stope preko kojeg krediti dominatno idu u loše kredite.
Kada je u pitanju kamata na depozite, Fabris je demantovao da ona iznosi šest odsto, kako su prenijeli neki mediji.
“Nije tačno da su kamate ograničene na šest odsto za depozite. Jednostavno kamate na depozite su sada vezane za visinu kapitala. Donijeli smo odluku kojom smo propisali za različite ročnosti koliko treba da iznose kamate, a ako iznose preko tog nivoa onda se računa potreban kapital”, saopštio je Fabris.
On je dodao da u ovom trenutku postoji veliki broj banaka u sistemu koje imaju sasvim dovoljnu solventnosti da bez ikakvog dodatnog kapitala mogu da odobre kamatne stope i više od šest odsto.
Navedena odluka CBCG neće važiti za mikrokreditne finansijske institucije (MFI) jer učešće aktive MFI čini svega 1,2 odsto ukupne aktive banaka, sa ukupnim nivoom nekvalitetnih kredita od svega 0,656 odsto nekvalitetnih kredita banaka.
Fabris je rekao da je CBCG pažljivo analizirala i bankarski sistem i MFI i da se došlo do zaključka da su kamatne stope kod MFI izuzetno visoke.
“Međutim, analiza je pokazala da se krediti pod tim visokim kamatnim stopama uredno izmiruju. Stoga te visoke kamatne stope imaju minimalan uticaj na finansjsku stabilnost”, kazao je Fabris.
On je dodao da će CBCG nastaviti pažljivo da prati situaciju i da će, ukoliko dođe do pogoršanja u vidu rasta nekvalitetnih kredita u oblasti MFI, uvesti ograničenje kamatnih stopa i za njih.
“Sugerisali smo Vladi da razmotri izmjene Zakona o obligacionim odnosima i da kroz taj zakon propiše najvišu dozvoljenu ugovornu kamatnu stopu”, zaključio je Fabris.
CBCG je Vladi dala preporuke u oblasti institucionalnog ambijenta i deregulacije, poljoprivrede i šumarstva, industrije, uslužnom sektoru, obrazovanja i tržišta rada, fiskalne politike, finansijskog sistema, ekonomskih odnosa sa inostranstvom i međunarodnim integracijama, ekologije i održivog razvoja i u ostalim oblastima.
Iz CBCG su saopštili da akcenat ekonomske politike u narednoj godini treba da bude na strukturnim reformama koje će promovisati rast i razvoj i kreirati stabilnost.
“Najvažnije mjere ekonomske politike treba da se odnose na fiskalnu konsolidaciju, postupnu promjenu modela razvoja, restrukturiranje realnog sektora, unaprijeđenje konkurentnosti crnogorske privrede, nastavak privatizacije, otklanjanja biznis barijera”, navodi se u preporukama.
Iz CBCG su objasnili da servisiranje javnog duga postaje sve skuplje, jer su kamate na međunarodnom finansijskom tržištu sve više. U preporukama se navodi i da je u cilju obezbjeđenja dugoročne fiskalne održivosti potrebno donijeti obavezujuća fiskalna pravila uz sankcije za njihovo nepoštovanje.
“Ova pravila bi obezbijedila dugoročno održivu fiskalnu politiku, povećala kredibilitet Vlade i pozitivno uticala na kreditni rejting Crne Gore”, ocijenio je Fabris.
Problem nelikvidnosti realnog sektora, kako su ocijenili iz CBCG, je dodatno produbljen, jer je u porastu broj blokiranih računa, kao i iznos blokade.
“Primjetno je da u ovom trenutku postoji preko sedam hiljada preduzeća čiji je račun u blokadi duže od tri godine, što stvara sumnju da su te kompanije pronašle alternativne načine poslovanja”, rekao je Fabris.
U CBCG smatraju da bi zbog toga trebalo uvesti automatski stečaj za preduzeća čiji su računi u blokadi duže od tri godine sa odloženom primjenom od godinu, da bi se kreirali svi neophodni preduslovi.
Kada je u pitanju bankarski sektor iz CBCG su saopštili da je u ovoj godini došlo do ponovnog rasta nekvalitetnih kredita (NPL), iako su bilansi banaka u velikoj mjeri „očišćeni“ u prošloj godini.
U preporukama se navodi i da je siva ekonomija u velikoj mjeri rasprostranjena u Crnoj Gori i da djeluje kao nelojalna konkurencija preduzećima koja uredno izmiruju poreske i druge obaveze.
Potencijal Crne Gore za privlačenje SDI, kako se dodaje, je i dalje visok, a naročito atraktivni sektori su turizam i energetika.
(MINA-BUSINESS)