Bankarski ombudsman Halil Kalač, na konferenciji za medije naveo da se klijenti i žiranti najčešće žale da je opao njihov kreditni bonitet.
U porastu je broj pritužbi koje građani podnose bankarskom ombudsmanu, a one se uglavnom odnose na kreditno zaduženje kod banaka i drugih finansijskih organizacija i nemogućnost vraćanja kredita zbog slabe ekonommske situacije i neprimanja plata.
Crnogorski bankarski ombudsman Halil Kalač, na današnjoj konferenciji za novinare kazao je da ga je tokom dvodnevnog boravka u Budvi posjetilo dvadesetak klijenata i žiranata banaka i mikrokreditnih finansijskih instiitucija sa područja Budve, koji su ga upoznali sa svojim problemima.
„Najčešće primjedbe koje su saopštili uglavnom se ne razlikuju od onih u drugim sredinama, a koje se najčešće odnose na kreditno zaduženje kod banaka i drugih finansijskih organizacija i nemogućnost vraćanja kredita zbog slabe ekonommske situacije i neprimanja plata“, kazao je Kalač.
On je naveo da su klijenti i žiranti najčešće isticali da je sada opao njihov kreditni bonitet, u odnosu na period sklapanja kredita.
„Takva situacija, dovela je do toga, da oni ne mogu uredno da vraćaju kredite. Sa druage strane, banke su se suočile sa problemom, kako naplatiti te kredite“, pojasnio je Kalač.
Prema njegovim riječima, banke su u nemogućnosti naplate kredita od klijenata, prebacile i obavezu naplate od žiranata u tim kreditnim aranžmanima.
Kalač je kazao da se ne radi o malom broju ljudi, pojašnjavajući da je mnogo građana primorano da vraća kredite koje nijesu uzeli.
„Jedan broj žiranata je mišljenja da su prevareni, bez obzira da li je riječ o onima za koje su žirirali, ili od strane institucija koje su te kredite odobravale. Oni smatraju da nisu obavezni da te kredite vraćaju, jer je njihova egzistencija ionako ugrožena, a banke ne čine sve što mogu da naplate kredite od njihovih. Korisnika“, rekao je on.
Kalač je naveo da je broj prijava klijenata i žiranata u porastu, "jer smatraju da nešto mogu riješiti i u vansudskom postupku, pored traženja zaštite svojih prava kod sudova".
Upitan kako se može pomoći žiranatima koji su natjerani da vraćaju kredite umjesti klijenata koji su dobili novac, Kalač je kazao da su mnogi građani žiriranje shvatali kao dobročinstvo, a ne strogu obligacionu obavezu.
„Oni nijesu shvatili da je to stroga zakonska obaveza, pa sada jednostavno kredit moraju vraćati. Postoji i kategorija žiranata, koji nijesu znali da su žiranti, jer se dokumentacija ili lični podaci žiranta zloupotrijebili u postupku odobravanja nekog kredita, putem prevare i falsifikovanja njihovih podataka“, kazao je Kalač.
Ti žiranti, kako je naveo, treba da budu osobođeni, ali je pojasnio da to ne može učiniti bankarski ombudsman, već sud.
(MINA-BUSINESS)