Vlada bi trebalo da poveća PDV, ukoliko rebalans budžeta ne da zadovoljavajuće rezultate,a KAP zatvoriti, saopštili su iz Centralne banke (CBCG).
CBCG je u preporukama Vladi za ekonomsku politiku u narednoj godini, ocijenila da niska stopa PDV-a predstavlja potencijalnu rezervu i da se ne treba ustezati ukoliko bude potrebno njeno povećanje, jer je u pitanju opšti trend njenog povećanja.
“Stoga jedna takva mjera ne bi u velikoj mjeri narušila poslovni ambijent, iako bi uticala u manjoj mjeri na pad životnog standard”, navodi se u preporukama.
CBCG je Vladi dala preporuke u deset oblast i upozorila da su ključne politike i reforme neophodne u domenu fiskalne politike.
Iz CBCG su objasnili da servisiranje javnog duga postaje sve skuplje, jer su kamate na međunarodnom finansijskom tržištu sve više.
“U takvim uslovima neophodna je fiskalna konsolidacija, odnosno prilagođavanje javnih rashoda mogućnostima”, kazali su iz CBCG.
U preporukama se navodi i da je u cilju obezbijeđenja dugoročne fiskalne održivosti potrebno donijeti obavezujuća fiskalna pravila uz sankcije za njihovo nepoštovanje.
“Ova pravila bi obezbijedila dugoročno održivu fiskalnu politiku, povećala kredibilitet Vlade i pozitivno uticala na kreditni rejting Crne Gore. Rad na tim pravilima značajno je napredovao u prethodnom periodu”, smatraju u CBCG.
Iz CBCG su upozorili i da Vlada mora da donese konačnu odluku o sudbini Kombinata aluminijuma (KAP). Ocijenjeno je da bi najbolja opcija bila pronalaženje ozbiljnog strateškog partnera.
“Međutim, u tekućim uslovima, kao i imajući u vidu stanje opreme i finansijsku situaciju KAP-a, to neće biti nimalo lak zadatak. Druge dvije opcije ostaju zatvaranje fabrike ili postizanje nacionalnog konsenzusa o subvencionisanju proizvodnje”, dodaje se u preporukama.
Iz CBCG su poručili da bi trebalo ozbiljno razmotriti i opciju zatvaranja KAP-a, odnosno sve njene pozitivne i negativne efekte, imajući u vidu da kompanija nema značajan doprinos neto izvozu niti kreiranju bruto domaćeg proizvoda (BDP).
U preporukama se navodi da strateški pravci razvoja treba da budu raskidanje ugovora sa sadašnjim vlasnikom KAP-a, Centralno-evropskom aluminijumskom kompanijom (CEAC), kao i modernizacija metalske industrije.
Problem nelikvidnosti realnog sektora, kako su ocijenili iz CBCG, je dodatno produbljen, jer je u porastu broj blokiranih računa, kao i iznos blokade.
“Primjetno je da u ovom trenutku postoji preko sedam hiljada preduzeća čiji je račun u blokadi duže od tri godine sa preko 2,4 hiljade zaposlenih radnika, što stvara sumnju da su te kompanije pronašle alternativne načine poslovanja”, navodi se u preporukama.
U CBCG smatraju da bi zbog toga trebalo uvesti automatski stečaj za preduzeća čiji su računi u blokadi duže od tri godine sa odloženom primjenom od godinu, da bi se kreirali svi neophodni preduslovi.
“To bi pozitivno uticalo na finansijsku disciplinu preduzeća, a moglo bi imati i pozitivne implikacije na finansijsku stabilnost. Takođe, država sa urednim izmirivanjem obaveza treba da pruži doprinos ublažavanju problema nelikvidnosti”, poručili su iz CBCG.
Kada je u pitanju bankarski sektor iz CBCG su saopštili da je u ovoj godini došlo do ponovnog rasta nekvalitetnih kredita (NPL), iako su bilansi banaka u velikoj mjeri „očišćeni“ u prošloj godini.
“Visok nivo NPL-a utiče negativno na solventnost banaka, kao i na kreditnu aktivnost. Zbog toga je potrebno sprovesti program restrukturiranja solventnih preduzeća, koja imaju problem sa likvidnošću”, navodi se u preporukama.
U CBCG smatraju da bi bilo značajno da Vlada učestvuje u tom programu, koji vrhovna monetarna institucija priprema u saradnji sa Svjetskom bankom (SB).
Iz CBCG su ocijenili i da su na finansijskom tržištu Crne Gore prisutne i ekstremno visoke kamatne stope koje se mogu svrstati u „zelenaške“.
“Visinu najviše dozvoljene ugovorene kamatne stope su propisale pojedine zemlje regiona, veliki broj zemalja Evrospke unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Smatramo da i Crna Gora treba da kroz izmjene Zakona o obligacionim odnosima propiše visinu ove kamatne stope”, kazali su iz CBCG.
U preporukama se navodi i da je siva ekonomija u velikoj mjeri rasprostranjena u Crnoj Gori i da djeluje kao nelojalna konkurencija preduzećima koja uredno izmiruju poreske i druge obaveze.
“Cilj treba da bude njeno prevođenje u legalne tokove, gdje god je to moguće. U okviru Operativnog plana za suzbijanje sive ekonomije neophodno je propisivanje oštrijih kazni, što bi pomoglo u suzbijanju sive ekonomije i smanjenju neregularnog poslovanja”, objasnili su iz CBCG.
Iz CBCG podsjećaju da je naplata spornih dugova kompanija u nadležnosti crnogorskih sudova i da je potrebno obezbijediti ambijent za rad i funkcionisanje javnih izvršitelja.
U preporukama Vladi se ocjenjuje da je prva polovina godine bila vrlo nepovoljna za Crnu Goru, jer je registrovan pad aktivnosti u većini sektora u odnosu na isti period prošle godine, dodatno zaoštren problem nelikvidnosti u realnoj ekonomiji, smanjen priliv stranih direktnih investicija (SDI) i registrovan visok budžetski deficit.
“Priliv SDI za prvih šest mjeseci ove godine je niži u odnosu na isti period prošle godine. Ipak, imajući u vidu eksterne okolnosti ovaj priliv se može ocijeniti zadovoljavajućim”, smatraju u CBCG.
Potencijal Crne Gore za privlačenje SDI, kako se dodaje, je i dalje visok, a naročito atraktivni sektori su turizam i energetika.
“Imajući u vidu tekuću situaciju nije realno očekivati u narednoj godini priliv kao u godinama ekspanzije, ali ovaj period treba iskoristiti da se stvore preduslovi za novi talas SDI po završetku krize”, navodi se u preporukama.
Iz CBCG su ponovili da se turizam pokazao kao najvitalniji sektor crnogorske privrede i važan pokretač privrednog rasta i razvoja, zbog čega je u narednom periodu potrebno krenuti u postepenu diverzifikaciju turističke ponude i odvajanje oblasti masovnog turizma od oblasti ekskluzivnog.
“Posebnu pažnju treba posvetiti i poboljšanju turističke infrastrukture koja postaje već hroničan problem. Strategija promocije treba da se više usmjeri ka promociji specifičnih vidova ponude, a u manjoj mjeri kao opšta promocija Crne Gore”, poručili su iz CBCG.
CBCG je Vladi dala preporuke u oblasti institucionalnog ambijenta i deregulacije, poljoprivrede i šumarstva, industrije, uslužnom sektoru, obrazovanja i tržišta rada, fiskalne politike, finansijskog sistema, ekonomskih odnosa sa inostranstvom i međunarodnim integracijama, ekologije i održivog razvoja i u ostalim oblastima.
Iz CBCG su saopštili da akcenat ekonomske politike u narednoj godini treba da bude na strukturnim reformama koje će promovisati rast i razvoj i kreirati stabilnost.
“Najvažnije mjere ekonomske politike treba da se odnose na fiskalnu konsolidaciju, postupnu promjenu modela razvoja, restrukturiranje realnog sektora, unapređenje konkurentnosti crnogorske privrede, nastavak privatizacije, otklanjanja biznis barijera”, zaključuje se u preporukama.
(MINA)