"CBCG sa Ministarstvom finansija i SB trenutno intenzivno radi, predstavlja model sporazumnog finansijskog restrukturiranja korporativnog sektora"
„Podgorički model“ rješavanja nekvalitetnih kredita, koji su premašili 350 miliona EUR, djelotvornije će djelovati na finansijsku stabilnost od limitiranja ekstremno visokih kamatnih stopa, ocijenio je guverner Centralne banke (CBCG), Radoje Žugić.
“CBCG sa Ministarstvom finansija i Svjetskom bankom (SB) trenutno intenzivno radi, predstavlja model sporazumnog finansijskog restrukturiranja korporativnog sektora, nazvan „podgorički model“”, kazao je Žugić Pobjedi.
On je naveo da su nekvalitetni krediti na kraju septembra iznosili 350,5 miliona EUR, odnosno 18,5 odsto ukupnog kreditnog portfolija.
“U pitanju je potpuno novi pristup, koji se ne bazira na postojećem okviru koji se odnosi na izvršni postupak, likvidaciju i stečajni postupak kompanija, već predstavlja ponovno uređivanje dužničko-povjerilačkih odnosa između privrednog društva, kao dužnika i banaka, uz određene podsticaje države”, objasnio je Žugić.
Model će, kako je dodao, biti namijenjen samo kompanijama koje imaju problem sa održavanjem operativne aktivnosti usljed nedostatka likvidnih sredstava, a koje imaju perspektivu ozdravljenja kroz proces restrukturiranja dugova i koje su zadužene kod jedne ili više banaka.
On je naveo da je CBCG, u skladu sa zaključcima Savjeta CBCG iz jula ove godine, uradila analitiku pasivnih i aktivnih kamatnih stopa, sa ciljem iznalaženja rješenja za limitiranje ekstremno visokih kamatnih stopa koje, u najvećem mogućem obimu, obezbjeđuje održivost tržišnog i fer ambijenta.
“Imajući u vidu senzitivnost uticaja ovakve privremene mjere na poslovanje bankarskog sistema, kao i finansijsku stabilnost uopšte, kreirano je nekoliko nacrta rješenja čija je simulacija privedena kraju”, kazao je Žugić.
Kako je naveo, kada je riječ o limitiranju ekstremno visokih pasivnih, odnosno kamatnih stopa na štednju, smatrali su da privremena mjera treba da bude na fonu najbolje komplementarne prakse i već definisanih rješenja za kojim su posegle neke od najrazvijenijih zemalja, članica EU.
“Privremena mjera će biti prilagođena crnogorskoj ekonomskoj realnosti i smatramo da ostvaruje optimalni balans dva aspekta – štednju sa značajnim povratom koji će obezbijediti dalji rast depozita, uz povećenje sigurnosti uloga, što je ne manje značajan motiv za štednju i dalji rast povjerenja u bankarski sistem Crne Gore”, precizirao je Žugić.
On je rekao da je u periodu od početka godine do kraja septembra odobreno preko 517,4 miliona EUR novih kredita i došlo je do usporavanja kreditnog pada u odnosu na prethodnu godinu.
“Pri tome u skladu sa svojim poslovnim politikama, banke su imale kreditnu aktivnost čiji tempo varira od banke do banke, od onih koje su imale agresivniju politiku kreditiranja, do onih koje su imale skromniji ili usporeniji kreditni rast”, naveo je Žugić.
Govoreći o mogućnosti da u Kreditni registar budu unijeti i dugovi klijenata i žiranata za struju, telefon, komunalije, Žugić je kazao da pribavljanje takvih podataka ne zavisi od CBCG, jer ona nema zakonsko ovlašćenje da obaveže lizing kompanije, telekomunikacione kompanije ili druge subjekte da joj dostavljaju podatke o zaduženjima njihovih klijenata.
(MINA-BUSINESS)