Veći BDV po zaposlenom od Crne Gore imaju samo Slovenija i Hrvatskazalo istraživanje pohCentra za zastupanje građanskih interesa iz BiH
![Crna Gora treća u regionu po BDP-u Crna Gora treća u regionu po BDP-u](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Crna Gora, prema bruto dodatoj vrijednosti (BDV) po zaposlenom, zauzima treće mjesto na listi zemalja bivše Jugoslavije koju je kreirao Centar za zastupanje građanskih interesa iz Bosne i Hercegovine (BiH).
Prema rang listi dostavljenoj agenciji Mina-business, najveći BDV po zaposlenom od zemalja bivše Jugoslavije ima Slovenija, gdje prosječan radnik stvori dva puta više od Crnogorca. BDV po zaposlenom je u Sloveniji prošle godine iznosio oko 36,97 hiljada EUR, a u Crnoj Gori oko 16,59 hiljada.
Veći BDV po zaposlenom od Crne Gore ima i Hrvatska, gdje je on prošle godine iznosio oko 25,58 hiljada EUR.
Manji BDV po zaposlenom od Crne Gore imaju BiH, sa 15,52 hiljade EUR, Srbija sa 13,56 hiljada i Makedonija sa 10,2 hiljade EUR.
U Crnoj Gori je prošle godine bilo zaposleno oko 163 hiljade ljudi, u Sloveniji 501,7 hiljada, Hrvatskoj 1,49 miliona, BiH, 691,5 hiljada, Srbiji 1,75 miliona i u Makedoniji 643,59 hiljada.
U Centru za zastupanje građanskih interesa smatraju da podaci o BDV-u po zaposlenom pokazuju da postoje značajne razlike između pojedinih zemalja koje su do 90-tih godina prošlog vijeka dijelile zajednički ekonomski i politički prostor.
»Za kompleksan zadatak kao što je podizanje dodate vrijednosti po zaposlenom koju neka ekonomija stvara, nažalost, nema brzog i jednostavnog rješenja. Ni nakon detaljne pretrage nemoguće je uočiti da se zakonodavna, izvršna vlast ili akademska zajednica u Bosni i Hercegovini konkretno bavi produktivnošću, a uz postojeću retrogradnu retoriku koja dominira u javnosti, napredak nije moguć«, poručili su iz Centra.
Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa daje pet predloga za podizanje efikasnosti rada u BiH, a to su pokretanje javnih investicija, podsticanje inovativnosti, unaprijeđivanje vještina, podržavanje razvoja preduzetništva i uvođenje normative, vrednovanja rada i kontrole zaposlenih u javnom sektoru.
Mjerenje produktivnosti rada na nivou države je posebno značajno za analizu ekonomskog rasta, konkurentnosti i standarda života u određenoj ekonomiji, kao i za pojašnjenje ekonomskih preduslova nužnih za privlačenje domaćih i stranih investicija i društveni razvoj.
Rast produktivnosti podrazumijeva povećanu vrijednost proizvodnje, a samim tim i povećanje dohotka, što dalje omogućava povećanje ukupne potražnje, smanjenje siromaštva i napredak društva uopšte.
(MINA-BUSINESS)