HTP Ulcinjska rivijera završilo je treći kvartal sa dobitkom od 86,36 hiljada eura.
Hotelsko turističko preduzeće (HTP) Ulcinjska rivijera završilo je treći kvartal sa dobitkom od 86,36 hiljada EUR, za razliku od 72,2 hiljade EUR gubitka u istom periodu prošle godine, dok je Hotelska grupa Budvanska rivijera imala 15,8 odsto veći profit.
Prema izvještaju o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), prihod Ulcinjske rivijere na kraju septembra iznosio je 2,36 miliona EUR i bio je 1,6 odsto manji u odnosu na uporedni period.
Poslovni rashodi Ulcinjske rivijere smanjeni su 12 odsto na 2,17 miliona EUR.
Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi smanjeni su dva odsto na milion EUR, do su troškovi amortizacije i rezervisanja pali oko 15 odsto na 291 hiljadu EUR.
Ukupna aktiva blago je porasla na 109,82 miliona EUR.
Dugoročna rezervisanja i obaveze Ulcinjske rivijere na kraju septembra iznosila su oko 1,06 miliona EUR, krakoročna 1,15 miliona, a odložene poreske obaveze 161,2 hiljade.
Vlasnici akcija Ulcinjske rivijere su Fond penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) sa 25,29 odsto, Fond za obeštećenje 12 odsto akcija, Vlada 10,14 odsto, Zavod za zapošljavanje 8,43 odsto, Investiciono-razvojni fond (IRF) 7,6 odsto, fond Trend 3,66, Atlasmont 2,79, Moneta 1,87 i Društvo za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG, 1,03 odsto.
Budvanska rivijera završila je treći kvartal sa neto profitom od 2,62 miliona EUR.
Poslovni prihodi kompanije na kraju septembra su porasli 2,6 odsto na 12,97 miliona EUR.
Poslovni rashodi Budvanske rivijere, u okviru koje posluju hoteli Palas i Castellastva u Petrovcu, Aleksandar u Budvi i Turističko naselje Slovenska plaža, smanjeni su devet odsto na 9,97 miliona EUR.
Ukupna aktiva kompanije u prvih devet mjeseci ove godine porasla je 2,2 odsto i vrijedila je 85,77 miliona EUR. Neraspoređena dobit Budvanske rivijere dostigla je pet miliona EUR, dugoročna rezervisanja i obaveze 3,86 miliona, a kratkoročna 7,28 miliona EUR.
Vlada posjeduje 41,63 odsto akcija hotelske kompanije, Fond penzijsko-invalidskog osiguranja 12,82 odsto, HLT fond 8,28 odsto, a Zavod za zapošljavanje 4,27 odsto akcija.
Eurofond ima 3,68 odsto udjela, dok su vlasnici 3,38 odsto dionica skriveni iz CK Zbirnog kastodi računa 5. Fondovi Trend i Atlas Mont imaju 2,96 odsto, odnosno 2,93 odsto udjela u Budvanskoj rivijeri, dok su vlasnici 1,76 odsto akcija skriveni iza HB Zbirnog kastodi računa 1.
Ostali dioničari imaju manje od jedan odsto udjela u preduzeću.
Budvanska rivijera je početkom godine kupila hotel Piva u Plužinama, dok su hoteli Sveti Stefan i Miločer 2007. godine izdati na 30 godina kompaniji Aman rizorts /Resorts/. Posao investiranja je, u međuvremenu, preuzela kompanija Adriatik propertis /Adriatic Properties/, dok je Aman ostao kao operater hotela.
Adriatik propertis, međutim, već godinu i po nije plaćao zakupninu Budvanskoj rivijeri, koja mu je sredinom oktobra po tom osnovu dostavila šestu fakturu. Na taj način se dug Adriatik propertisa popeo na 2,6 miliona EUR.
Vladi je nedavno dostavljen izvještaj stručne komisije Ekonomskog i Građevinskog fakulteta o ulaganjima grčke Restis grupe u Sveti Stefan, kao i troškovima zbog neusvajanja urbanističkih planova.
Stručni tim je, u okviru izvještaja dostavljenog Ministarstvu održivog razvoja i turizma, konstatovao da Budvanska rivijera nije učinila ili je propustila da učini određene radnje, koje bi direktno uslovile određene trošak i gubitak Adriatik propertisa.
“Stručni tim, zbog toga, ne preporučuje menadžmentu budvanske kompanije da prihvati izmjene ugovora u pogledu smanjene visine zakupa i produžetka perioda zakupa”, navodi se u izvještaju.
Stručni tim, kako se dodaje, ne negira mogućnost postojanja određenih sistemskih ograničenja, koja su mogla objektivno dovesti do usporavanja dinamike rekonstrukcije, ali smatra da odgovornost za to ne snosi Budvanska rivijera, već da o tome odluku može donijeti isključivo Vlada.
Stručni tim se, međutim, uzdržao od mišljenja da li je kompanija koja upravlja Svetim Stefanom pretrpjela gubitak, za šta navodi mnogobrojne razloge.
Restis grupa, odnosno njena kompanija Adriatik propertis, tražila je da joj Vlada umanji za polovinu iznos zakupnine za prošlu godinu, kao i da joj oprosti dug za taj period. Oni su tražili i da se period zakupa produži sa 30 na 40 godina, kao i da se iznos zakupnine za ovu godinu smanji za trećinu.
Zakupac je tražio i da se omogući zatvaranje kapaciteta hotela Sveti Stefan od oktobara prošle do marta ove godine. To je zahtijevano na osnovu procjene da je “zakupac pretrpio štetu od sedam miliona EUR zbog neusvajanja planske dokumentacije te spora zbog obnove crkve”.
(MINA-BUSINESS)