Kreditna aktivnost u Crnoj Gori je i dalje ispod očekivanog nivoa koji bi bio značajan pokretač bržeg privrednog razvoja.
![Kreditna aktivnost ispod očekivanog nivoa Kreditna aktivnost ispod očekivanog nivoa](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Ovu ocjenu dala je direktortorka Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća (DMSP), Marija Iličković.
Prema podacima Centralne banke (CBCG), za prvih šest mjeseci ove godine od svih odobrenih kredita preko 45 odsto čine krediti odobreni privredi, odnosno malim i srednjim preduzećima (MSP).
„Posmatrano po djelatnostima, najveći korisnici kredita bili su iz trgovinskog sektora 20,5 odsto, građevinarstva 6,6 odsto, usluga, turizma i ugostiteljstva 5,8 odsto, transporta, skladištenja i PTT komunikacije, finansija, trgovine nekretninama, rudarstva, poljoprivrede, lova i ribolova i energetike 11 odsto, a u kategoriji ostalo devet odsto“, rekla je Iličković agenciji Mina-business.
Ona je kazala da banke i mikrokreditne finansijske institucije (MFI) u Crnoj Gori odobravaju kredite MSP po visokim kamatama na godišnjem nivou, koje se kreću od 8,5 odsto do 11,5 odsto kod banaka, odnosno od 19 odsto do 29 odsto kod MFI.
Prema njenim riječima, najpovoljnije kreditne linije za MSP ima Investiciono razvojni fond (IRF) čije se kamate kreću od 4,5 odsto do 6,5 odsto, na godišnjem nivou.
„IRF je u ovoj godini odobrio 88 kredita usmjerenih ka sektoru MSP, a ukupna sredstva opredijeljena u te svrhe iznose nešto manje od 11 miliona EUR“, navela je Iličković.
Ona je ocijenila da je za razvoj MSP neophodno obezbijediti povoljnija finansijska sredstva, ali i nefinansijske mjere podrške, kao što su dostupnost informacija, preduzetničke vještine i inovacije i dalje unaprijeđenje poslovnog ambijenta i regulatornog okvira za olakšavanje poslovanja.
Prema podacima Monstata, aktivnih MSP u Crnoj Gori na kraju prošle godine bilo je 21,13 hiljada, odnosno 98,7 odsto svih preduzeća. Prema podacima Poreske uprave (PU), u tom sektoru zaposleno je 107,48 hiljada ili 66,2 odsto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori.
Politika razvoja MSP u Crnoj Gori, kako je rekla Iličković, sprovodi se u skladu sa strateškim ciljevima i mjerama definisanim Strategijom razvoja tog sektora od prošle do 2015. godine i godišnjih akcionih planova.
»Strategija predstavlja krovni dokument, u kome su utemeljena polazišta za izradu specifičnih, sektorskih politika, što se posebno odnosi na politiku razvoja konkurentnosti, uspostavljanje politike inovativnosti, promocije izvoza i smanjenja administrativnih barijera«, objasnila je Iličković.
Takav pristup je u potpunosti u skladu sa procesom kreiranja i sprovođenja politike MSP u Evropskoj uniji (EU), koji se ogleda u sprovođenju principa Akta o malim preduzećima /Small Business Act/ (SBA).
»Izvještaj navodi da je Crna Gora dostigla srednji nivo u implementaciji principa SBA, u poređenju sa drugim ekonomijama u regionu«, rekla je Iličković.
Date su, kako je zaključila, preporuke da Crna Gora treba da nastavi da razvija svoje institucije i unaprijedi njihove kapacitete za implementaciju, posebno se fokusirajući na jačanje DMSP i ostalih Vladinih agencija koje pružaju podršku tom sektoru, kao što su agencije za promociju izvoza i inovacije.
(MINA-BUSINESS)