Pojasnio je da su to rezolucija o genocidu u Jasenovcu, donesena na ljeto prošle godine, sporazum o saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) potpisan u aprilu ove godine, te nebiranje sudija Ustavnog suda.
Crnogorski parlament je u prethodnih godinu dana napravo najmanje tri vrlo problematične stvari nauštrb procesa evropskih integracija, kazao je danas šef države Jakov Milatović na konferenciji povodom 25 godina Udruženja sudskih vještaka Crne Gore.
Pojasnio je da su to rezolucija o genocidu u Jasenovcu, donesena na ljeto prošle godine, sporazum o saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) potpisan u aprilu ove godine, te nebiranje sudija Ustavnog suda.
"Pod broj jedan, rezolucija o Jasenovcu, koja je de facto usložila naš odnos sa Hrvatskom i isto tako nama smanjila pregovaračku poziciju u odnosu na neka pitanja koja su nama važna u tom odnosu. Pod broj dva, usvajanje zakona o onom izuzetno netransparentnom ugovoru s UAE. Apsolutno protiv svih zakona, Ustava i najboljih evropskih praksi koji se tiču javnih nabavki i javnih tendera. I pod tri neodgovornost kad je u pitanju izbor sudija Ustavnog suda. I to ja vidim kao tri zaista neodgovorna postupka parlamentarne većine u Skupštini Crne Gore koja direktno idu na štetu našeg evropskog puta", rekao je Milatović, pišu Vijesti.
"Ono što je do mene, ja sam uradio. Ja sam predložio sudiju Ustavnog suda, znate da se samo sa tim predlogom da dođe na dnevni red čekalo pola godine. Pa gdje to ima? To nije normalno. Kada se došlo do toga, onda su pokušali da zaista otvore neka pitanja koja su toliko bila neprofesionalna. Vidjeli ste da je reagovala i Advokatska komora, znate o čemu ovdje govorim. Zamjerali su kao da nijesam dovoljno konsultovao parlamentarnu većinu", dodao je on.
Milatović je rekao juče poslao pismo svakom poslaniku u parlamentu i ponudio više termina za konsultacije.
"... Dodatno pozvao i kandidatkinju da prisustuje svim tim konsultacijama, da se bukvalno odgovori na svako moguće pitanje koje bilo koji poslanik ima u odnosu na kandidata kojeg sam predložio, odnosno kandidatkinju. Je li to fer? Mislim da je fer. Mislim, kako je glasanje pokazalo, da je upravo kandidatkinja koju sam isključivo predložio radi njene stručnosti jedina koja sjutra može da dobije glasove kompletne skupštine. I mislim da bi to, ukoliko su odgovorni prema građanima i prema našem evropskom putu, da bi prosto to trebalo da bude ishod drugog glasanja koje će se desiti za neki mjesec, mjesec i nešto dana", naveo je predsjednik Crne Gore.
Upitan o tome što je optuženom za stvaranje kriminalne organizacije Milošu Medenici istekao pritvor, Milatović je kazao ne želi da komentariše nijedan pojedinačni slučaj.
"Želim da kažem stvari onako, iz jednog načelnog ugla. Prvo, zaista je zabrinjavajuće da se jedna pravosudna presuda ne može donijeti u nekom roku od tri godine. Napravite autoput za tri godine. a ne da ne možete na kraju zaokružiti jedan slučaj u pravosuđu. Ja sam postavio ovdje pitanje i želim danas opet da ga postavim. Mi prosto moramo da počnemo da utvrđujemo čija je to odgovornost. Da li je to odgovornost tužilaca koji neadekvatno napišu optužnice ili je to odgovornost sudova koji na kraju poprilično neefikasno pristupaju ovim predmetima. Ali mislim da ovo što ja trenutno govorim prosto misli svaki građanin u Crnoj Gori. Pozivam na odgovornost i tužilačku i sudsku granu vlasti", istakao je Milatović.
Poručio je da se "nažalost, pravda u Crnoj Gori završava početnim hapšenjima".
"Nemojte da imamo takvu pravdu. Ako je to pravda, bolje da je nemamo. Znači, građani očekuju da se slučaj dovede do kraja. Pa naravno, poštujući prezumciju nevinosti, svako od nas ima pravo na to, ali isto tako pravda na kraju mora da dobije svoj sudski epilog. Mi moramo da znamo da li je neko kriv ili nije kriv za nešto zbog čega je bio uhapšen. Ja zaista smatram da konačno mora da se uvede neka odgovornost", rekao je.
Pozvao je tužilački i sudski savjet, kao i predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić "da se vidi čija je odgovornost ovakvog postupanja koje zaista onako jeste zabrinjavajuće".
"Opet kažem, ne komentarišući nijedan pojedinačni slučaj, nego generalno nešto što svi građani u Crnoj Gori vide, što se prosto dešava, a to je, kažem, pravda ne dobija svoj epilog. Ja mislim da je to loše i za ove ljude koji prolaze kroz sve te slučajeve. Ne samo za građane Crne Gore koji su željni pravde. Ako smo čega željni u Crnoj Gori, željni smo pravde. Ali ta pravda nikako da dobije svoj neki krajnji epilog", rekao je šef države.
Na pitanje da prokomentariše zahtjeve pojedinih udruženja Vladi da se ukloni spomen obilježje u Morinju, Milatović je odgovorio da je obilježje u Morinju postavljeno "na način koji nije u skladu s zakonom!.
"Je li to tačno ili nije tačno? Ja mislim da ako je to tačno, tu se sva priča završava. Ako ćemo da budemo principijelni, ne možemo da budemo principijelni ovdje, a da ne budemo principijelni u nekom drugom smislu. Zato sam ja rekao, nemojte sada, zato što svako zna u Crnoj Gori ko je napravio bespotreban potez donošenjem rezolucije u Jasinovcu, koji je otvorio tu pandorinu kutiju i koji je onda nama trenutno, kao Crnoj Gori, smanjio pregovaračku poziciju u odnosu na neka otvorena pitanja. Ja sam prije neki dan rekao, možemo li mi da pazimo malo naše državno dostojanstvo? Imamo li ga mi? Ako ga imamo, dajte nekoj državi isto tako zadužen da ga pazi i da ga čuva", kazao je on.
Milatović je najavio da će Crna Gora narednog juna biti domaćin Samita zemalja Zapadnog Balkana.
"To je prvo sjajna vijest. Ja sam je juče objelodanio nakon razgovora koji sam u Briselu imao sa predsjednikom Evropskog savjeta. Prvi put, pazite ovo, prvi put u istoriji Crne Gore u jednom danu, 1. juna naredne godine, taman kada proslavljamo 20 godina od obnove naše nezavisnosti, na što vjerujem da smo svi ponosni, vjerovatno ima i neki koji možda nijesu i dalje na to ponosni, ja jesam. To proslavljamo zajedno sa našim najvažnijim strateškim partnerima. Pazite, sa 27 šefova država ili vlada zemalja članica EU. Znači, naredne godine ovdje će doći i Maron, i Mertc, i Meloni, i Tusk, i svi drugi lideri evropskih država. Naravno, tu će biti lideri zemalja Zapadnog Balkana. I mi ćemo biti domaćin. Pazite kakva je to poruka povjerenja prema Crnoj Gori u ovom ključnom trenutku za završetak našeg procesa pregovora. Tako da se ja izuzetno radujem tome. Mislim da će to biti izazovna stvar i za nas. Prvi put u Crnoj Gori organizujemo događaj te veličine, to je više od 30 evropskih lidera zajedno sa liderima naravno evropskih institucija. Tako da je to i logistički vjerovatno izazovna stvar za nas. Očekujem naravno punu podršku i Uprave policije i svih drugih nadležnih organa kako bismo zaista pokazali u najboljem mogućem svjetlu našu zajedničku kuću, a to je evropska Crna Gora i kako bismo onda, ja se nadam, dvije godine nakon toga zajedno slavili ulazak u EU", poručio je Milatović.