Božović je, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kazao je da je važeći Zakon o ANB-u na snazi 20 godina i da su bila neophodna poboljšanja.
Predlogom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) kreiran je novi pravni okvir koji je usklađen sa savremenim bezbjednosnim izazovima, kazao je ministar pravde Bojan Božović i poručio da su spremni da čuju argumente i sugestije i da rade na poboljšanju predloženog teksta.
Božović je, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kazao je da je važeći Zakon o ANB-u na snazi 20 godina i da su bila neophodna poboljšanja.
On je istakao da su vidjeli sugestije javnosti i da su spremni da čuju argumentaciju i zajedno sa zainteresovanima razmotre poboljšanja predloženog teksta.
"Posebnu pažnju je izazvao nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama koji se odnosi na sadržaj elektronske komunikacije. Po postojećem zakonu to je predsjednik Vrhovnog suda, a takođe po ovom rješenju je to Vrhovni sud“, rekao je Božović.
Govoreći o odredbama koje se odnose na podatke o saobraćaju i elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija, Božović je istakao da se tu ne radi o samom sadržaju komunikacije, već o statističkim podacima koji se prikupljaju.
Kako je pojasnio Božović, nova mjera odnosi se na nadzor međunarodnih telekomunikacionih sistema, a za taj nadzor predviđeno je mišljenje predsjednika Vrhovnog suda.
On je istakao da je predloženim rješenjem predviđeno da će, ukoliko u roku od 48 sati određena mjera ne daje efekat, sve što je pribavljeno biti uništeno.
Predstavnica ANB-a Sanja Raičević kazala je da se predloženim tekstom ne šire ovlašćenja direktoru ANB-a, već se prilagođava standarima članica NATO-a i savremenim bezbjednosnim prijetnjama.
Ona je kazala da je na tom zakonu rađeno već pet godina i da je njegova promjena bila neophodna.
"Potrebno je odgovoriti na bezbjednosne prijetnje adekvatno“, rekla je Raičević, ističući da je kompletan zakon usaglašen sa partnerskim službama, ali i sa nadležnim državnim institucijama, uključujući i Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
Prema riječima Raičević, kada je u pitanju primjena mjera tajnog nadzora, promjene su bile izuzetno male u odnosu na nadležnosti koje ostaju samo kod direktora ANB-a, a kod većine mjera, postojećih i novih, nadležnost je i dalje kod predsjednika Vrhovnog suda ili Vijeća.
„Direktor može, ali u izuzetno hitnim situacijama u razlozima opravdanosti kada odlaganje mjere može da onemogući postizanje cilja pokrenuti primjenu mjere. Veoma je bitno da je to izuzetak, a ne pravilo“, rekla je Raičević.
Kako je naglasila Raičević, za tu mjeru se mora obezbijediti saglasnost predsjednika Vrhovnog suda ili Vijeća u roku 48 sati.
„Ukoliko do toga ne dođe sadržaj se briše“, pojasnila je Raičević, dodajući da se brišu materijali, ali ne i evidencije.
Raičević je kazala da se u javnosti više govorilo o ovlašćenjima direktora ANB-a, ali da je to ovlašćenje postojalo i prije za dvije mjere, dok je sada samo prošireno sa aspekta nacionlane bezbjednosti.
„Vodili smo računa da se kod svake mjere ne zadire u privatnost pojedinca, ali moramo da shvatimo da pravo pojedinca ne može biti iznad nacionalne bezbjenosti države“, istakla je Raičević.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović naglasio je da bi bolje bilo da za mjere nadzora postoji neki vid sudske kontrole.
„Nema potrebe da idemo korak nazad, nego korak naprijed i treba da jačamo povjerenje građana, a ne obrnuto“, kazao je Janović.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica kazao je da je za pohvalu to što poslanici opozicije žele da spriječe zloupotrebe u ANB-u.
On je naglasio da je za vrijeme bivšeg režima bilo mnogo zloupotreba ovlašćenja u ANB-u, dodajući da je pohvalno to što iskustvo od prije 2020. godine utiče da poslanici aktuelne opozicije ne žele da se to ikad više dogodi.
Pižurica je upitao da li ima uporedne prakse sa drugim zemljama Evropske unije (EU), poput Slovenije, za rješenja koja su predviđena Predlogom Vlade.
Raičević je kazala da su za veliki broj rješenja u Predlogu zakona najviše koristili primjere službi Hrvatske i Slovenije službe, kao i drugih službi država članica EU.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da u prethodnom periodu jesu postojale zloupotrebe u ANB-u i naglasio da ne želi da se to više dešava.
On je rekao da se zato protivi takvom rješenju jer, kako je naveo, ono predstavlja ozakonjenje svega onoga što je bilo nelegalno prije 2020. godine.
"Zato ovakvo zakonsko rješenje ne treba usvojiti jer je ono ozakonjivanje svega onoga što je ANB radila ranije, pa se zbog toga pojedini nalaze pred sudom", kazao je Zirojević.
Poslanik URA Zoran Mikić rekao da je način na koji su predložene izmjene izaziva zabrinutost i pozvao da se to rješenje povuče iz procedure.