Ovo je suština autorskog teksta Danijela Korskog, eksperta Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR), objavljenog na sajtu ECFR, tink-tank organizacije u čijem Savjetu se nalaze nekadašnji uticajni zvaničnici EU Joška Fišer, Ema Bonino, Marti Ahtisari, Đulijano Amato, Kris Paten...
Korski, nekadašnji savjetnik britanskog zvaničnika Pedija Edauna i sadašnji specijalni savjetnik Projekta reforme nacionalne bezbjednosti SAD, u prvu grupu zemalja ubraja Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju, a u drugu Srbiju, BiH i Kosovo.
U tekstu pod naslovom „Zbogom Balkanu, zdravo Jadranskom polustrvu“, Korski ističe da EU bilježi uspjeh u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji, za razliku od Srbije, BiH i Kosova.
On postavlja pitanje kako ubrzati progres zemalja Jadranskog poluostrva i odvojeno ih tretirati od zemalja Centralnog Balkana i, između ostalog, predlaže da im EU saopšti precizne datume ulaska u članstvo Unije.
Prvo, EU treba ovim zemljama da saopšti datum kada mogu očekivati ulazak u Uniju za Hrvatsku bi to mogla da bude 2010, Albaniju 2011. i Makedoniju 2012. Ali pod uslovom da su propisi EU (aquis communitaire) usvojeni, kaže Korski, ali u tom kontekstu ne pominje Crnu Goru.
On ističe da je potrebno novo razmišljanje nove Evropske komisije koje mora da prizna razlike između dva Balkana.
Na jednoj strani je 'Jadransko poluostrvo', koje bi obuhvatilo Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju, gdje funkcioniše strategija proširenja sa nekim prilagođavanjima. Na drugoj je 'Centralni Balkan' - Srbija, Kosovo i Bosna i Hercegovina, sa neukrotivim teritorijalnim i etno-političkim problemima, koji je dokazao da je imun na proces stabilizacije i pridruživanja EU, ocjenjuje Korski.
On preporučuje da se Direktorat za proširenje EK podijeli na dva dijela.
Prvi direktorat za integraciju bi se bavio odnosima sa Hrvatskom, Crnom Gorom, Albanijom i Makedonijom i radio na novoj strategiji za integraciju.
Na drugoj strani Direktorat za proširenje bi pokrivao Centralni Balkan, Tursku, Ukrajinu... i radio na modifikovanoj i više političkoj strategiji proširenja, naglašava Korski.
(Vijesti/MONDO)