U narednih pet godina, grupa istraživača će uz pomoć savremene tehnologije prikupljati veliki broj podataka koje će potom primijeniti na svoj algoritam.
Tim istraživača Project CETI ističe da će lansirati "najveći projekat ikada koji se tiče komunikacija među vrstama".
Oni će pokušati da razumiju ulješure koje su poznate po svom velikom mozgu i konstantnom zvuku kliktanja.
Iako će ovaj poduhvat biti težak, istraživači će imati pristup vještačkoj inteligenciji, dronovima i ostaloj tehnologiji. David Gruber, vođa ovog projekta, morski biolog i istraživač za National Geographic je istakao da ovaj projekat ima za cilj da se ljudi ponovo povežu sa morskim svijetom i uopšte sa prirodom.
"Imao sam ovu ideju da ukoliko ljudi mogu da se zaljube u meduze, onda mogu da se zaljube u bilo šta! Postoji nešto o kitovima što zaista utiče na ljudsku radoznalost" - rekao je Gruber za National Geographic. Dok Gruber nastavlja da istražuje jezik morskih kitova, kolege kompjuterski naučnici su načule to kliktanje, te smatraju da ono podsjeća na Morzeovu azbuku.
#ProjectCETIis a non-profit organization bringing together leading cryptographers, roboticists, linguists, AI experts, technologists and marine biologists that aims to apply machine learning & robotics to listen to and translate the communication of whales. : Amanda Cottonpic.twitter.com/QZhl6ndgAX
— Project CETI (@ProjectCETI)April 19, 2021
Oni su se potom pridružili Gruberovom timu, a nekoliko njih je specijalizovano na polju vještačke inteligencije. Njihov zadatak je da prošire katalog postojeće i poznate konverzacije između kitova. Kako bi istrenirali algoritam na mašinsko učenje, on mora da dobije relevantne primjere, te istraživači moraju da donesu veliki broj podataka.
Gruber dodaje da postoji nekoliko stotina primjera komunikacije kitova, a da bi algoritam radio, istraživači moraju da prikupe milion takvih primjera. Tu stupa CETI tim koji će postaviti mikrofone na najučestalija i najpopularnija mjesta za ulješure. Zanimljivo da će koristiti i robotske ribe koje će plivati uz ove kitove, a čiji će glavni zadatak biti da prikupljaju informacije o njihovim razgovorima. Ovi istraživači će sa svojim dronovima postaviti mikrofone na željena mjesta, prenosi Nerdist.
Ukoliko realizuju svoj plan, Gruber napominje da će svi ti primjeri biti dio najveće baze podataka životinjskog ponašanja. Ako algoritam bude mogao da dešifruje jezik kitova, istraživači ne samo da će moći da razumiju ove sisare, već će moći da komuniciraju sa njima, uglavnom da se vidi da li će kitovi odgovoriti na predvidljiv način. Ukoliko odgovore, to će dati potvrdu da postoje osnovni jezički elementi.