Ljevoruki, u prosjeku, imaju bolje govorne sposobnosti od desnorukih, ali češće obolijevaju od šizofrenije, pokazuje velika naučna studija.
Britanski naučnici identifikovali su genetske razlike koje uslovljavaju ljevorukost, koja karakteriše svega deset odsto svjetske populacije.
Riječ je o varijantama gena koje utiču na razlike u strukturi mozga, što znači da bi ljevoruki ljudi mogli imati izraženije govorne sposobnosti od desnorukih.
Ipak, riječ je o prosjeku, pa te sposobnosti neće biti jednake kod svih ljevorukih ljudi, navode iz naučnog tima, a prenose naučni portali.
Naučnici tek treba da utvrde da li je visoka korelacija između jezičnih područja u mozgu prednost kada su u pitanju govorničke vještine ljevorukih.
Studija, urađena pod pokroviteljstvom Savjeta za medicinska istraživanja, humanitarne organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, obuhvata proučavanje DNK 400.00 ljudi, uključujući 38.332 ljevorukih.
Utvrđeno je da na ljevorukost utiču četiri izolovane genetske regije, od kojih su tri povezane s proteinima koji utiču na strukturu i razvoj mozga, tačnije sa proteinima koji pomažu u izgradnji "ćelijskog kostura".
Taj "kostur" određuje strukturu ćelija i način na koji one djeluju u tijelu, a njegova važnost ogleda se u stvaranju "lijevo-desne asimetrije" i dokazana je kod nekih životinjskih vrsta.
Analiza mozga deset ljudi uključenih u studiju pokazuje da su genetske varijante vezane uz ljevorukost povezane sa "bijelom tvari" u mozgu, odnosno sa područjem koje utiče na razvoj jezika.
Kod ljevorukih je primjećena veća sinhronizovanost prirodnih oscilacija mozga, odnosno, sinhronizovanost u njegovom jezičkom području, navodi se u studiji, koju prenosi i Bi-Bi-Si.
