Šta je akutna leukemija: Rak krvi, simptomi i liječenje | Mondo.Me Prod

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Lifestyle

Šta je akutna leukemija: Rak krvi, simptomi i liječenje

Izvor mondo.rs
Izvor mondo.rs

Koji su simptomi, kakvo je liječenje, i kakve su prognoze nakon postavljanja dijagnoze akutnleukenie leukemije...

Izvor: MONDO/Dragana Todorović

Leukemija je rak krvi, koji karakteriše abnormalno razmnožavanje neke od ćelija limfoidne ili mijeloidne loze (tipovi krvnih ćelija), povećanje broja belih krvnih zrnaca u perifernoj krvi i povećanje mase leukocita u organizmu.

Leukemije čine oko 10 odsto među kancerima, a kod djece akutna limfoblastna leukemija je najčešće maligno oboljenje. Godišnje, od raznih oblika leukemija oboli približno 13 osoba na 100.000 stanovnika.

Akutna leukemija, za razliku od hronične, napreduje brzo i vrlo progresivno, ukoliko se sa liječenjem ne počne na vrijeme, jer se maligne ćelije dijele veoma brzo.

Najčešći simptomi akutne leukemije su nizak broj bijelih krvnih zrnaca, česte infekcije, umor koji je ne nestaje ni nakon perioda odmora, kratak dah, blijedilo kože, znojenje tokom noći, blago povišena temperatura koja ne prolazi. Oboljelima lako izlaze modrice, bole ih kosti i zglobovi, posjekotine i povrede upadljivo sporo zarastaju, a pod kožom se mogu pojaviti sićušne crvene tačkice.

Uzrok ove bolesti nije poznat, a nauka nema ni objašnjenje zašto se kod nekih osoba razvija hronična, a kod drugih akutna forma ove bolesti. Ali, smatra se da na to utiču i faktori iz okruženja i genetika.

Leukemija se može javiti zbog promjena u DNK, dok se hronična mijeloidna leukemija povezuje i sa nenasljednom mutacijom gena koja se naziva "Filadelfija hromozom".

Neke studije dokazale su da je kombinacija genetskih i faktora iz okruženja česta kod leukemija u dječjem uzrastu. Recimo, u nekim slučajevima djeca nisu naslijedila određenu verziju gena koja bi im omogućila da se izbore sa štetinim uticajem određenih hemikalija, i ukoliko se takva genetska slika poklopi sa izloženošću kancerogenim materijama, može se razviti ova bolest.

Određeni faktori rizika za razvoj leukemije postoje, ali moguće je oboljeti čak i ako osoba nema ni jedan poznat faktor rizika. Medicina i danas nema mnogo odgovora u vezi sa ovom bolešću.

Neki od faktora rizika za razvoj akutne leukemije su pušenje, izloženost hemioterapiji ili radioterapiji tokom liječenja drugih tipova kancera, izloženost vrlo visokim nivoima radijacije, određene genetske abnormalnosti, kakav je recimo Daunov sindrom, kao i pojava ove bolesti u porodičnoj anamnezi, konkretno brat ili sestra oboljeli od akutne limfocitne leukemije.

Ali, čak i ako prepoznajete jedan ili više ovih faktora rizika, to ne znači da ćete i oboljeti od leukemije.

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza svih tipova leukemije postavlja se analizama krvi i koštane srži, koji lekarima pružaju dovoljno podataka na osnovu kojih može da se postavi dijagnoza, piše HealthLine.

Kako se liječi

Liječenje zavisi od tipa leukemije, stepena uznapredovalnosti bolesti i trenutka u kojem se postavlja dijagnoza. Ali, sa liječenjem se počinje odmah nakon postavljanja dijagnoze.

Mogućnost izlečenja zavisi od izgleda ćelija leukemije pod mikroskopom, koliko se leukemija proširila, životnoj dobi bolesnika i njegovom opštem zdravstvenom stanju. Cilj liječenja je remisija malignog tumora, a to se postiže kad su nalazi periferne krvi i koštane srži normalni. Akutna limfocitna leukemija liječi se kombinacijom hemoterapije i citostatika.

Ono što je zajedničko svim procedurama je da su vrlo intenzivne na početku liječenja. Glavni cilj je ubiti maligne ćelije, tako da je često neophodna hospitalizacija, a liječenje često izaziva i neželjene efekte koji se ne podnose tako lako.

Kad se krvna slika vrati u normalu, smatra se da je leukemija u remisiji, ali se nastavlja pažljivo praćenje pacijenta uz redovne kontrole krvi i koštane srži.

Stope preživljavanja leukemije su značajno porasle u posljednjih 50 godina, zahvaljujući novim ljekovima i novim savremenim procedurama u medicini.

U većini slučajeva uzročnik nastanka leukemije je nepoznat, pa je teško pronaći pravilan preventivni modus. Ipak savjetuje se minimalno izlaganje otrovima, zračenju i hemikalijama, kao i pravilna ishrana u cilju što boljeg imunog odgovora organizma na štetne agense.

Mihajlović OSTAJE trener Bolonje: On mora tako!

Tagovi

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

COOL PRIČE