Najljepši uskršnji običaj je tucanje jajima. Ali, zašto se baš tako zove?!
U "Srpskom rječniku" Vuka Karadžića uz odrednicu "tucati se" piše: vidi 'tući se', odakle i potiče taj glagol.
Uz "tucački" upućuje se na Tucin dan, a kraj glagola "tući" navedeni su primjeri: tući ili udarati volove i tući se uskršnjim jajima.
U šestotomnom Matičnom rečniku, pored glagola "tucati", pobrojana su sledeća značenja:
- udaranjem drobiti, razbijati, mrviti i sitniti
- ubijati gnječeći
- udarati čim o što
- tući, mučiti
- tući u kucajima
- figurativno: udarati ili pogađati
- proizvoditi zvuk na muzičkom žičanom instrumentu na okidanje
- u ribolovu: hvatati i gristi mamac na udici
Uz "tucati se":
- udarati glavom o glavu
- tucati se jajima na Uskrs
O bludnim radnjama ni spomena.
One su, kao poslednje značenje tog glagola, navedene tek u u "Rečniku" MC iz 2007. sa naznakom da je riječ o vulgarnom izrazu.
Međutim, opaske o vulgarnosti nema uz značenja koja se tiču praznovanja Uskrsa, tako da glagol "tucati" ne treba izbegavati tokom tog praznika, objasnila je Mirjane Blažić.
Kada bismo umjesto ovog glagola koristili "kucati" (kucati se jajima), onda bi trebalo da kažemo i:
- prase se za Božić kolje na Kucin dan
- na Golom otoku su kucali kamen i pravili kucanik
- pojeftinila je kucana paprika
- dokoni kucaju vodu u avanu ili ukucavaju vreme
- primitivni su zakucani
- beskućnici se pokucaju
- oni koji nešto ne znaju nakucaju
- u školi se uči o Timitriju Kucovići
- nadimak televizijskog reditelja Branimira Dimitirjevića je Kucko, a ne Tucko.
