Tajne ljudi koji se nikad ne razboljevaju

Budite aktivni na poslu

Sjedenje tokom dužeg vremenskog perioda može biti veoma štetno za vaše zdravlje, čak i ako redovno vježbate u vrijeme kad ne sjedite, sudeći prema Džin Stonu, autoru knjige “Tajne ljudi koji se nikad ne razboljevaju”. Ako cijeli dan boravite za računarom, napravite pauzu barem svakih 45 minuta i malo prošetajte.

Hladan tuš

Hladni tuševi poboljšavaju cirkulaciju, osnažuju kožu, osnažuju imuni sistem, poboljšavaju raspoloženje i osvježavaju vaše tijelo. Tuširanje hladnom vodom povećava nivo glutationa, jednog od prirodnih tjelesnih antioksidansa. Idealno trajanje hladnog tuširanja je pet minuta s tim da vodu puštate u intervalima od trideset sekundi.

Njegujte prijateljstva

Ljudi koji imaju snažne socijalne veze posjeduju najsnažniji imunološki sistem i manje je vjerovatno da će oboljeti od nekog upalnog procesa. To što imate jako malo ili gotovo pa nijednog prijatelja stavlja vas u kriznu grupu koja ima 50 odsto veće šanse da će imati srčani udar. Na nedjeljnoj bazi nastojte razgovarati s najmanje dvije osobe koje ne poznajete, i to uživo, izbjegavajući Fejsbuk i i-mejl prepiske .

Ne izbjegavajte bijeli luk

Bijeli luk snižava krvni pritisak i nivo holesterola , bori se protiv infekcija i djeluje kao snažan antioksidant . Ljudi koji redovno konzumiraju bijeli luk imaju dvostruko manje šanse za oboljenjem . Jedite ga sirovog ili kuvanog , ali pazite na to da mu prilikom pripremanja hrane ne ' spržite ' sve korisne sastojke.

Praktikujte popodnevni odmor

Broj i efikasnost imunoloških ćelija koje se bore protiv oboljenja povećava se sa više sna kojeg dobijete, dok je nedostatak sna povezan s napadom na zdravlje koje podrazumijeva nakupljanje kalcijuma u srčanim arterijama te ograničavanje proizvodnje ljudskog hormona rasta koji je potreban za obnovu tijela. Nastojte praktikovati popodnevni odmor, idealno je od 13 do 15 časova kada je tijelu odmor najpotrebniji.

Dopustite sebi koju čašicu

Umjereni unos alkohola povećava dugovječnost i smanjuje rizik od srčanih bolesti za 20 do 50 odsto. Ljudima koji piju umjereno statistički je potrebno mnogo manje hospitalizacije i susreću se s mnogo manjim zdravstvenim poteškoćama u poređenju sa opštom populacijom.

Konzumirajte jogurt

Probiotičke ili “dobre” bakterije koje žive u našem tijelu imaju koristan uticaj na mnoge gastrointestinalne uslove - takođe snižavaju krvni pritisak i holesterol te osnažuju imuni sistem. Pojedite barem jednu porciju jogurta dnevno kako biste doprinijeli svom zdravlju.

Vježbajte jogu

Joga ili neke druge vježbe koje se odnose na regulisanje disanja ili pročišćavanje misli osnažuju i uravnotežuju imunološki sistem te ga stimulišu da se efikasnije pobrine za mikrobe zbog kojih obolijevamo. Ovim vježbama takođe možete ublažiti neke faktore bolesti srca, kao što su visoki krvni pritisak, visok nivo šećera u krvi i gojaznost.

Smanjite unos kalorija

Manji unos kalorija u tijelo ima pozitivni učinak na sveukupno zdravlje. Dijeta u sklopu koje se u tijelo unosi 25 odsto manje kalorija zaslužna je za smanjenje holesterola, nivo triglicerida u krvi i krvnog pritiska. No, kako biste izbjegli manjak vitamina, pobrinite se da ono što unosite u tijelo bude nutritivno bogato. Izbjegavajte šećer, pobrinite se za konstantan unos proteina u tijelo i pojačajte konzumaciju povrća.

Klonite se stresnih situacija

Previše stresa plodno je tlo za bolesti, poput insomnije, nedostatka energije, boli u kičmi, proliva, zatvora, depresije, nadutosti, grčeva, promijene apetita, pospanosti, razdražljivosti, osipa, iritacija kože, sindroma iritabilnog crijeva, dijabetesa i visokog krvnog pritiska. Vježbanje barem triput nedeljno, duboko disanje uz aromatične svijeće ili smijanje s prijateljima može učiniti čuda za smanjenje stresa.

(MONDO)