BEOGRAD, 17. 3. - U Srbiji ce u ponedjeljak biti obiljezena cetvrta godisnjica od provale albanskog nasilja na Kosovu i Metohiji, 17. marta 2004. godine, u kojoj je poginulo 19 a povrijedjeno 954 osoba i unisteno 35 pravoslavnih vjerskih objekata.
U pravoslavnim hramovima siroma Srbije biće sluzen parastos ubijenima u provali albanskog nasilja i svim zrtvama albanskog terora i rata na Kosovu i Metohiji.
Na meti kosovskih Albanaca prije cetiri godine nasli su se Srbi i drugi nealbanci, njihova imovina, spomenici kulture i svetinje Srpske pravoslavne crkve.
Posebna meta Albanaca bili su duhovno nasledje i graditeljska bastina srpskog naroda, pa je sruseno, zapaljeno ili tesko osteceno 35 vjerskih objekata, medju kojima 18 spomenika kulture.
Do temelja su sruseni i manastir Devic kod Srbice i konaci manastira Sveti Arhangela kod Prizrena, u gradu Prizrenu su izgorjele crkve Bogorodice Ljeviske iz 14. i Svetog Djordja iz 16. vijeka na cijem je svodu ispisana prijeteca poruka:"Smrt Srbima".
Oskrnavljena su tri srpska groblja, a nisu postijeđene ni grobnice Svetog Joanikija Devickog u manastiru Devic kod Srbice i cara Dusana u manastiru Svetog Arhangela u Prizrenu.
Povod za pogrom bila je kampanja albanskih medija u kojoj su lokalni Srbi optuzeni da su otjerali u smrt tri albanska decaka iz sela Cabra kod Zubinog Potoka tako sto su ih psima natjerali preko reke Ibar, ali je istraga UNMIK policije utvrdila da su optuzbe lazne.
Albanci su, ne cekajuci istragu, zapoceli proteste u juznom dijelu Mitrovice, a u sumrak napali Srbe na sjeveru grada.
Srbi su pomoc potrazili i u bazama Kfora, ali je vecina ostala u bezbjednijim srpskim enklavama, a samo 250 je izbjeglo u druge djelove Srbije.
Predstavnici međunarodne zajednice ocijenili su tada da je "etnicki motivisano naslije" nad Srbima bilo "planirano i dobro orkestrirano", ali se ispostavilo da vise od 20.000 pripadnika međunarodnih snaga nisu bili spremni ili nisu htjeli da ga osujete i sprijece.
Poslije pogroma nad Srbima, uhapseno je 270 Albanaca, a 143 osobe su osudjene, od kojih 67 na visegodisnje kazne zatvora, ali ne i glavni akteri iz politickih struktura i redova bivse OVK.
Teror albanskih ekstremista formalno su osudili Savjet bezbjednosti UN i evropski zvanicnici, ali nije bilo nikakvih sankcija protiv Albanaca, vec su cetiri godine kasnije, za "etnicko ciscenje" Srba nagradjeni nelegalnim priznanjem jednostrano proglasene nezavisnosti Kosova i Metohije.
(Tanjug)