"Ovaj najgori scenario može da bude realnost već na ljeto", složio se sa Tejlorovim procjenama Gerald Knaus, predsjednik Evropske inicijative za stabilnost, čiji istraživački institut od 1999. godine objavljuje analize pitanja koja se tiču stabilnosti i napretka u Evropi, prenijela je beogradska "Politika".
Da bi izbjegli ovakav razvoj događaja, zvaničnici EU i UN koriste sve što im je na raspolaganju, od diplomatije i novca za regionalne projekte saradnje do plana o ukidanju viza.
Komesar za proširenje EU Oli Ren rekao je da se nada da će ove godine svaka država zapadnog Balkana napredovati na putu ka evropskim integracijama. Slovenija, kao jedina bivša republika SFRJ koja je postala dio EU, pozvala je ministre spoljnih poslova svih država zapadnog Balkana da krajem mjeseca na neformalnom sastanku sa dvadeset sedmoricom razgovaraju o bližim vezama.
Brisel, naime, smatra da rasplet može biti mnogo pozitivniji. Prema takvom, optimističnom planu, Hrvatska bi trebalo da ubrza uklanjanje odluke o Zaštitnom ekološkom ribolovnom pojasu (ZERP), koji predstavlja ključnu prepreku ka njenom članstvu u EU jer se njegovom postojanju protive Slovenija i Italija.
Makedonija, koja kao i Hrvatska ima status kandidata za članstvo u EU, čeka datum početka pregovora o pridruživanju dok, prema diplomatskim izvorima, evropski zvaničnici pomažu medijatoru UN da riješi pitanje imena ove bivše jugoslovenske republike. U evropskoj administraciji smatraju da je dogovor Skoplja i Atine moguće postići do Samita NATO, koji će se održati od 2. do 4. aprila.
Bosna i Hercegovina bi mogla sljedećeg mjeseca da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ukoliko parlament usvoji zakon o reformi policije, što bi mogla i Srbija, ako proevropske snage pobjede na parlamentarnim izborima u maju.
Budući da je Crna Gora već potpisala ovaj sporazum, prema pisanju Rojtersa, pojedini zvaničnici EU kažu da bi BiH, Albanija i Crna Gora mogle da predaju svoje zahtjeve za članstvo narednih mjeseci, vjerovatno u simboličnom zajedničkom postupku.
Međutim, scenarija koji kipti od optimizma nema u razmišljanjima posmatrača balkanskih prilika. Oni prije dijele zabrinutost da se zvanični Brisel prepustio razmišljanju o onome što bi želio, a ne onome što je moguće. Za razliku od političara, analitičari pažnju usmjeravaju na rizik širenja kosovskog konflikta.
"Moramo da se suočimo sa mogućnošću da moć privlačnosti EU ne može da utiče na sve. Možda postoje političke elite kojima se ne žuri da ubrzaju proces evropskih integracija", kaže Žak Rupnik, ekspert za Balkan, iz Instituta političkih nauka u Francuskoj.
Dok su zvaničnici EU i UN zadovoljni što je proglašenje nezavisnosti Kosova proteklo uz malo nasilja, kao i zbog toga što se nisu ostvarile prijetnje o ekonomskim sankcijama i prekidu snabdjevanja energijom, s druge strane poprilično ih zabrinjavaju signali o takozvanoj "mekoj podjeli" Kosova.
Zbog toga su prošlog ponedjeljka ministri spoljnih poslova EU pozvali UNMIK da bude prisutan i u oblastima na Kosovu u kojima većinski žive Srbi.
Evropski zvaničnici, pod uslovom da budu neimenovani, priznali su Rojtersu da postoji rizik od odvajanja na srpski dio "UNMIK-ove zemlje", i nezavisno albansko Kosovo nadgledano od EU, bez izgleda za predaju nadležnosti sa Unmika na EU, zbog toga što će Rusija to blokirati u UN.
Iako je više od polovine država članica EU priznalo Kosovo, šire međunarodno prihvatanje je još sporo, tako da neki evropski zvaničnici strahuju da bi zemlje Latinske Amerike mogle da slijede Španiju koja odbija priznanje bez rezolucije Saveta bezbjednosti UN.
EU najveću brigu, na koju inače najmanje mogu da utiču, predstavlja mogućnost da bi ogorčeni Srbi mogli da glasaju u maju za ekstremne nacionaliste.
Prema ocjeni Rojtersa, snažna evropska podrška proevropskom predsjedniku Srbije Borisu Tadiću pomogla mu je da ostvari tijesnu pobjedu nad "radikalnim nacionalističkim rivalom" na predsjedničkim izborima, ali su se zbog Kosova od tada odnosi pogoršali.
Visokim zvaničnicima EU i ministrima spoljnih poslova rečeno je da zasad neće biti dobrodošli u Beogradu, rekao je ovih dana Bernar Kušner, francuski šef diplomatije. To Briselu nije ostavilo mnogo poluga kojim mogu da utiču na izbore u Srbiji, posebno zbog toga što su Holanđani i Belgijanci nastavili da blokiraju potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dok Srbija ne ostvari napredak u hvatanju optuženih za ratne zločine.
Sve češće pojedini visoki zvaničnici EU nezvanično upozoravaju svoje kolege da bi se još jedan pokušaj tananog uplitanja u srpsku politiku mogao vratiti Briselu kao bumerang, podsjeća "Politika".
(MONDO)