Prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj održava se danas. Birališta otvorena u 7.00.
Jedanaest kandidata bori se za poziciju prvog čovjeka države. Kampanja koja je zvanično trajala 16 dana, nezvanično mnogo duže, završena je u petak.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske sedmi su po redu od uvođenja višestranačkog sistema 1990. godine.
Rezultati prvih izlaznih anketa biće objavljeni već u 19 sati, čim budu zatvorena birališta, odnosno čim prestane izborna tišina koja je u toj zemlji počela u petak u ponoć, javlja Index.hr. Prve privremene rezultate izbora za predsjednika DIP će objaviti u 20 sati, a informacije će se dalje ažurirati svakih 10 minuta. Treba imati na umu da će prvi rezultati biti oni iz manjih mjesta, dok će rezultati iz većih gradova dolaziti kasnije.
Ako je suditi po prethodnim izborima, već oko 22:00-22:30 trebalo bi da bude jasno ko od kandidata ide u drugi krug. Za pobjedu u prvom krugu izbora potrebno je 50 odsto plus jedan glas, a ako nijedan kandidat ne ostvari taj rezultat, 5. januara biće održan drugi krug izbora u kojem će se birati između dvoje kandidata koji su u prvom krugu prikupili najviše glasova.
Tokom kampanje, bilo je tu svega i svačega, a posebno je briljirala aktuelna šefica države Kolinda Grabar Kitarović koja je uvijek bila spremna na duboko emotivne gestove ili izražavanje nacionalno-patriotskog zanosa.
Ankete od prije nekoliko pokazuju da je razlika između aktuelne predsjednice i bivšeg premijera i kandidata najuticajnije opozicione SDP Zorana Milanovića na nivou statističke greške.
Na trećem mjestu je nezavisni kandidat Miroslav Škoro sa 20,7 odsto podrške.
Osim njih u igri su i Nedjeljko Babić (HSSČKŠ), Anto Đapić (DESNO), nezavisni Dario Juričan, koji je promenio ime u Milan Bandić, kao i Mislav Kolakušić, kandidat HSLS-a Dean Kovač, zatim nezavisna Dalija Orešković, Katarina Peović (RF) i Ivan Pernar (SIP).
BIOGRAFIJA KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ
Aktuelna hrvatska predsjednica ima 51 godinu, rođena je u Rijeci, a u Zagrebu je diplomirala engleski i španski jezik. Političku karijeru je počela 1992. u Ministarstvu nauke i tehonologije, pa je zatim sledeće godine prešla u Ministarstvo spoljnih poslova.
Godine 1997. radila je kao savjetnik u hrvatskoj ambasadi u Kanadi. Na parlamentarnim izborima 2003. izabrana je za poslanika u Saboru. Krajem 2003. imenovana je za ministarku za evropske integracije, a zatim, 18. januara 2005. postaje šef pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Nakon spajanja Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva za evropske integracije, imenovana je za ministarku spoljnih poslova i evropskih integracija.
Za vrijeme njenog mandata Hrvatska je započela pregovore za članstvo u Evropskoj uniji, a po isteku mandata 2008. stupila je na dužnost ambasadora Hrvatske u SAD.
Zatim je od 2011. do 2014. bila je na funkciji pomoćnice generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju, odnosno „komunikacijsku strategiju i približavanje NATO-a običnim ljudima“.
Pobjedom na predsjedničkim izborima gdje joj je glavni rival bio Ivo Josipović, postala je prva žena predsjednik u istoriji Hrvatske.
KO JE ZORAN MILANOVIĆ
Bivši premijer i nekadašnji lider najveće opozicione hrvatske stranke, Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović, kao i Kolinda ima bogato političko iskustvo.
On takođe dobro poznaje strane jezike, a u prilog mu idu i nekadašnja funkcija premijera i mandat u Saboru.
Zapošljava se najprije na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a zatim, 1993. godine u Ministarstvu spoljnih poslova vlade Ive Sanadera.
Član Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) postao je 1999. godine. Nakon pobjede koalicije prevođene SDP-om na parlamentarnim izborima 2000. godine, povjerena mu je komunikacija s NATO-om. Tri godine kasnije postaje pomoćnik ministra spoljnih poslova.
Godine 2007. izabran je za predsjednika SDP, a iste godine ga je Sabor izabrao za predsjednika Nacionalnog odbora za praćenje pregovora između Republike Hrvatske i Evropske unije.
A MIROSLAV ŠKORO...
Treći favorit za predsjednika ima dosta drugačiju biografiju od ostalih, međutim i on ima diplomatsko iskustvo. Škoro je diplomirao na Višoj građevinskoj školi u Osijeku, pa dvije godine studirao na koledžu u SAD, a bio je polaznik prvog naraštaja Diplomatske akademije MVP-a RH.
U međuvremenu je diplomirao, pa potom i doktorirao ekonomiju.
Od 1995. do 1997. godine vrši dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Mađarskoj.
Vodio je više vlastitih trgovačkih društava, a od 2001. do 2006. godine bio je glavni direktor Croatia Records d.d. Radio je takođe i kao radijski novinar, napisao je i knjigu "Stoput bih isto ponovo: autobiografija". Od 2015. godine ozbiljnije se bavi vinogradarstvom i vinarstvom.
Najpoznatiji je kao pjevač i muzičar, a prvi album je izdao 1979. godine.