Ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je danas da su reakcije Srbije zbog navodnog hrvatskog prisvajanja Nikole Tesle pretjerane. I hrvatska zajednica u Srbiji ima poruku srpskim vlastima...
"Nikola Tesla je rođen u Hrvatskoj, srpsko porijeklo je njegovo, govorio je da se ponosi hrvatskom domovinom i srpskim porijeklom. I tu nema nikakvog problema", rekao je Grlić Radman za zagrebačku N1 televiziju.
Prema njegovim riječima, primjera slavnih osoba sa dvostrukim identitetom ima svuda u svijetu i kao primjer je naveo Nikolu Šubića Zrinjskog koga slave i Hrvati i Mađari.
"U svakom slučaju, u jednom dijalogu možemo se ponositi i Hrvati i Srbi da smo imali takvog jednog čovjeka svjetskog glasa. On je univerzalni čovjek koji je pridonio čovječanstvu", rekao je ministar.
Ovakva reakcija iz Hrvatske stigla je pošto je srpski ministar kulture Vladan Vukosavljević izjavio da je prosto nevjerovatno da po ko zna koji put iz Hrvatske dolaze pokušaji da se veliki srpski pronalazač i naučnik Nikola Tesla predstavi kao Hrvat.
Radi se o namjeri Hrvatske da na Svjetskoj izložbi "Dubai ekspo" 2020. Nikolu Teslu predstavi kao hrvatskog naučnika i inovatora.
Posle svega, danas se oglasio i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov koji je pozvao srpskog ministra kulture da se više posveti očuvanju hrvatske kulturne baštine u Srbiji umjesto Nikoli Tesli.
"Sa žaljenjem pratimo začudni, ničim izazvan interes ministra kulture i informisanja Vladana Vukosavljevića o Nikoli Tesli, Srbinu iz Hrvatske, njegovom statusu i funkcijama koje on ima u savremenim kulturnim praksama u Hrvatskoj, državi u kojoj su politički predstavnici srpske zajednice dio vladajućih struktura", rekao je Žigmanov agenciji Hina.
Žigmanov je rekao da Vukosavljevićeva "nacionalna ekskluzivnost i ostrašćenost" neće pridonijeti prijeko potrebnoj normalizaciji odnosa između Hrvatske i Srbije već će biti novi "otegotni momenat".
"Sa druge strane, građani hrvatske nacionalnosti u Srbiji više bi voljeli da čuju od srpskog ministra kulture, recimo, koje su sve aktivnosti i sa koliko finansijskih sredstava bile preduzete na planu očuvanja ovdašnje hrvatske materijalne kulturne baštine, prije svega sakralne, budući da je jedan broj katoličkih crkava u izuzetno lošem stanju", rekao je Žigmanov.