Objavljen sadržaj pisma Zorana Đinđića u kojem upozorava da će se Kosovo otcijepiti, što može dovesti do draatičnih posljedica
Zoran Đinđić, ubijeni premijer državne zajednice Srbije i Crne Gore, je februara 2003. uputio dopis SB u kojem traži poštovanje Rezolucije 1244. Upozorio je da će se Kosovo otcepiti, što može dovesti do dramatičnih posledica. Ovaj dokument pominjao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić juče u parlamentu.
Situacija na Kosovu može imati dramatične posljedice, koje mogu destabilizovati cijeli region i stvoriti nezavisnu albansku državu, dio je upozorenja u pismu koje je Đinđić u februaru 2003. godine, mjesec dana pred smrt, poslao članovima Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Zatražio je poštovanje Rezolucije 1244 i povratak srpske vojske i policije na KiM.
O ovom pismu, koje ekskluzivno objavljuje Kurir, govorio je predsednik Aleksandar Vučić u Skupštini tokom svog izveštaja o Kosovu i Metohiji.
"Prećutno klizanje Kosova ka nezavisnosti preti da destabilizuje cijeli region. Situacija u BiH i Makedoniji može ozbiljno da bude poremećena u slučaju takvog scenarija, koji je danas, nažalost, jedini kome se pruža šansa", stoji u pismu koje je Đinđić poslao članovima Savjeta bezbjednosti.
Ono što se na terenu događa, naveo je tada Đinđić, nije u skladu s konceptom Savjeta bezbjednosti i preti da destabilizuje Srbiju i Balkan.
"Međunarodne organizacije (KFOR i UNMIK) nadležnosti koje su Rezolucijom 1244 oduzete Srbiji i Jugoslaviji i predate njima postepeno prenose na lokalne strukture, sa krajnjim rezultatom da će jednog trenutka organi Kosova imati sve nadležnosti jedne nezavisne države, osim međunarodnog priznanja. Tu više nema ni govora o bilo kakvoj autonomiji nego samo o okolnostima pod kojima će biti konstatovana nezavisnost", upozorio je Đinđić.
On je još tada izrazio sumnju da albanska strana neće pristati na predloge, ali i to da je neophodno da se nađe kompromis, jer jedino tako može da se sačuva državna stabilnost.
"Pitanje je da li se pri rešavanju teškog problema Kosova smije uvažiti volja samo jedne strane i kakve to posljedice po stabilnosti regiona može da ima. Složićete se, stabilno i trajno će biti samo ono rješenje koje uvažava interese obije strane. Veoma sam zabrinut zbog onog što se događa u vezi sa KiM i još više zbog onog što vidim da će se u neposrednoj budućnosti događati", naveo je on i dodao:
"Griješe svi koji misle da to može proći bez dramatičnih posljedica. Moj osnovni interes, kao i interes vlade u Beogradu jeste da očuvamo stabilnost regiona, efikasnu zaštitu ljudskih prava da bismo mogli uspješno rješavati nagomilane ekonomske probleme i da bismo umanjili ogromno siromaštvo našeg stanovništva".
Naveo je da svi ovi ambiciozni ciljevi mogu da budu poništeni ako se u pogledu rješavanja problema Kosova bez odlaganja ne krene u traženje zdravog kompromisa.
Đinđić je u tom pismu 2003. naveo da ne postoji namjera ni plan da se ispuni stav Rezolucije 1244 pri povratku kontingenta bezbjednosnih snaga Jugoslavije:
"Zbog svega toga povratak protjeranih Srba je onemogućen (za tri i po godine vratilo se manje od dva odsto ljudi) pošto ih Albanci ne žele u svojoj budućoj nezavisnoj državi, a i sami Srbi ne smatraju bezbjednim povratak na teritoriju koja može postati nezavisna albanska država. Posljedica ovakvog razvoja događaja je najprije gubitak kredibiliteta kako demokratskog svijeta, tako i demokratske vlasti u Beogradu. Ako se na terenu događaju stvari koje se direktno suprotne najvažnijim međunarodnim dokumentima, onda jačaju one snage koje tvrde da je međunarodna zajednica neprincipijelna i jednostrana".