Evropski sud za ljudska prava je ukazao da vlasti još nisu ispunile odluke svog Ustavnog suda oko ukidanja prava građanstva ljudima iz bivše SFRJ
Država time krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima zbog čega Sud nalaže da se nepravda ispravi izdavanjem dopunskih odluka, javila je agencija STA.
Evropskom sudu se obratila grupa izbrisanih sa prvopotpisanim Mustafom Kurićem, koja je upozorila da su izbrisanima uskraćene mogućnosti sticanja državljanstva Slovenije, odnosno zadržavanja statusa stalnih stanovnika. Oni su državi prigovorili kršenje nekoliko članova Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Sud je konstatovao da su tužitelji 26. februara 1992. godine bili izbrisani iz registra stalnog stanovništva, a da su do tada živjeli u skladu sa članom 8 Konvencije, koji govori o pravu na privatni i porodični život.
Sud je utvrdio i da slovenačke vlasti nisu željele da regulišu status izbrisanih u skladu sa odlukama slovenačkog Ustavnog suda koji je presudio da se izbrisanima vrate sva izgubljena prava.
Evropski sud konstatuje da u cjelini još nije primjenjena dopuna slovenačkog Zakona o uređivanju statusa državljana drugih država, naslednica SFRJ.
Tako nisu bili efikasni pokušaji ispravljanja nepravde nanijete izbrisanima, smatra evropski sud.
Slovenija je, prema Sudu, prekršila članove 8 i 13 Konvencije o ljudskim pravima, a nije ni odlučila o pitanju odštete jer je to pitanje, kako piše u odluci Suda, odloženo.
Sud za ljudska prava nije nadležan da ukaže na koji način država treba da ispravi nepravdu i koje mjere da donese.
Uprkos tome, Sud konstatuje da država Slovenija mora hitno usvojiti mjere za ispravljanje nepravde nanijete utvrđenim nezakonitostima.
Prema mišljenju Suda, država mora da položaj izbrisanih reguliše donošenjem dopunskih odluka. Te odluke bi njihov status regulisale retroaktivno.
Slovenci se trude oko "izbrisanih" ali...
Slovenačka ministarka unutrašnjih poslova Katarina Kresal ocijenila je danas da je presuda Evropskog suda za ljudska prava o "izbrisanim" građanima u skladu sa odlukama Slovenije i naporima MUP-a da ispravi nepravdu nanijetu tim građanima.
Kresal je dodala da je prioritet njenog ministarstva bio "sistematsko ispravljanje krivde koja se desila izbrisanima iz registra građana u vrijeme proglašenja nezavisnosti, kao i otklanjanje nezakonitog stanja".
Prema njenim riječima, "prva faza regulisanja statusa izbrisanih bilo je izdavanje dopunskih odluka neposredno na osnovu odluke Ustavnog suda", čime je izbrisanima priznata dozvola stalnog boravka i bila uređena prijava stalnog boravišta od izbrisa do faktičkog sticanja dozvole za stalni boravak".
Ona je navela da je u 2009. i 2010. izdato 2.358 dopunskih odluka.
Drugu fazu, prema riječima Kresalove, činilo je usvajanje Zakona o promjenama i dopunama Zakona o uređenju statusa državljana drugih država nasljednica bivše SFRJ u Republici Sloveniji, koji je parlament usvojio ove godine.
Na osnovu tog zakona svi ostali izbrisani, koji u Republici Sloveniji još nemaju dozvolu stalnog boravka i prijavljeno stalno boravište u poslednje tri godine, moći će da ulože molbu za izdavanje dozvole za stalni boravak.
Zakon će stupiti na snagu 24. jula 2010, a Kresalova dodaje da će ministarstvo već ovog mjeseca pripremiti stručno osposobljavanje radnika diplomatsko-konzularnih predstavništava Slovenije u državama bivše SFRJ.
Za informisanje izbrisanih će krajem ovog mjeseca biti na raspolaganju posebna brošura i telefonski broj za informacija.
(Beta/MONDO)