Srpska pravoslavna crkva (SPC) i srpski narod obilježavaju danas 621. godišnjicu sjećanja na Kosovsku bitku
U manastiru Gračanica biće služena arhijerejska liturgija, a zatim i parastos kosovskim junacima na Gazimestanu, dok će u porti manastira Gračanica biti održana dodjela medalja "Majka devet Jugovića".
Liturgiji u manastiru Gračanica i parastosu na Gazimestanu prisustvovaće i ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Konuzin.
U beogradskoj Crkvi svetog Marka biće služen parastos za postradale na Kosovu i Metohiji.
Polaganjem vijenaca i odavanjem državnih i vojnih počasti kod Spomenika kosovskim junacima u Kruševcu biće obilježena 621. godišnjica boja na Kosovu.
Komemorativno okupljanje predvodiće državni sekretar u Ministarstva rada i socijalne politike Negovan Stanković, a vijence će položiti i predstavnici Ministarstva odbrane, Vojske Srbije i grada Kruševca.
Vijence će položiti i predstavnici zbratimljenih opština iz Srbije i inostranstva, nevladinih organizacija opredjeljenih za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, saopštio je Sektor za boračko-invalidsku zaštitu Ministarstva rada i socijalne politike.
Orkestar Moskovskog kadetskog muzičkog korpusa proći će danas paradnim maršem Knez Mihailovom ulicom u Beogradu, a nakon toga će održati cjelovječernji Vidovdanski koncert u Kolarčevoj zadužbini.
Vidovdan će obilježiti i političke stranke. Srpska napredna stranka, Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija održaće miting u Kruševcu, a direktor Srpskog pokrata obnove Aleksandar Jugović najavio je da će ta stranka u više od 100 opštinskih odbora obilježiti Vidovdan, svoju krsnu slavu, kao i da će centralna proslava biti održana u Novom Sadu.
SPC i pravoslavni vjernici u Srbiji na Vidovdan slave ime kneza Lazara Hrebeljanovića (1329-1389) i ostalih svetih velikomučenika, izginulih na Kosovu Polju, a u svim pravoslavnim hramovima, na liturgijama se pominje stradanje koje je duboko utisnuto u srpsku istoriju, kulturu, etiku i tradiciju.
Sjećanje na kosovsku pogibiju obilježeno je crvenim slovom u kalendaru SPC, a za naziv praznika vezuje se staro slovensko božanstvo Svetovid i starozavjetni prorok Amos - slava kneza Lazara.
Velmoža sa dvora cara Stefana Dušana (1308-1335), knez Lazar nastavio je borbu jednog od najuspješnjihih srpskih srednjovekovnih vladara za jedinstvo srpskog naroda.
Prema predanju, uoči Boja na Kosovu, knezu Lazaru se javio anđeo Gospodnji, a njegove riječi zabilježio je narodni pjesnik: "Kojem ćeš se privoljeti carstvu, dal' zemaljskom ili nebeskome?".
Kosovska bitka ili Boj na Kosovu vođena je na Vidovdan (15/28. juna) 1389. godine na Gazimestanu, nedaleko od Prištine, između srpskih i otomanskih snaga.
Srpske snage je predvodio knez Lazar i među njima su bile i snage njegovih srodnika i saveznika, dok se na čelu otomanske vojske nalazio sultan Murat sa sinovima Jakubom i Bajazitom.
U prvoj fazi bitke, srpske snage su potisnule protivnika, a srpski vitez Miloš Obilić uspio je da ubije sultana Murata.
Njegov sin Bajazit je poslije toga konsolidovao svoje redove i krenuo u protivnapad, u kojem je zarobljen knez Lazar.
Prema Bajazitovom naređenju, knez Lazar je pogubljen, nakon čega se otomanska vojska povukla sa bojišta i napustila Srbiju.
Prvi izvori o samoj bici govore o srpskoj pobjedi, a tek kasnije se javljaju navodi o neriješenom ishodu i srpskom porazu. Zbog toga se smatra da je sama bitka završena najvjerovatnije srpskom pobjedom ili eventualno neriješeno, ali ona, prema svojim dalekosežnim posljedicama, predstavlja otomansku pobjedu.
Kosovska bitka je imala veliki odjek u tadašnjoj Evropi i uspjela je privremeno da zaustavi otomansko širenje u Evropi.
Boj na Kosovu je tokom narednih vjekova postao centralni motiv srpske narodne epske poezije i centralni motiv srpskog nacionalnog identiteta.
U kolektivnom sjećanju srpskog naroda, Boj na Kosovu simbolizuje slobodu, otpor tuđinu, njegovanje patriotizma, nacionalnog bića, viteštva i herojstva.
Taj događaj bio je prekretnica u nacionalnoj istoriji poslije perioda uspona pod vladarima iz dinastije Nemanjića.
Sveti knez Lazar je zadužio pravoslavnu crkvu boreći se za hrišćanstvo i gradeći crkve i manastire.
Njegove zadužbine su manastiri Gornjak i Ravanica, koja je posvećena svetom Vaznesenju Gospodnjem gdje sada počivaju njegove svete mošti, tu vraćene 1989. na 600. godišnjicu Kosovske bitke.
Srpski narod je prilikom velike seobe pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem (1633-1706) ponio sa sobom u Sent Andreju mošti svog kneza, koje su potom počivale u Budimu, a onda i u Sabornoj crkvi Beogradu.
Na srpskim pravoslavnim ikonama sveti velikomučenik Lazar predstavljen je u carskom vizantijskom ornatu, bez krune, sa krstom u desnoj ruci i svojom odsječenom glavom u lijevoj, kao simbol mučeničke smrti.
Vidovdan je i dan žalosti, pa je srpski narod zadržao običaj da se na taj dan ne igra i ne pjeva, te da se zaustave svi veliki poslovi.
(agencije/MONDO)