Predsjednici Srbije, Hrvatske i CG i članovi Predsjedništva na svečanoj sesiji povodom 10. godišnjice osnivanja Igmanske inicijative
Na skupu će učestvovati predsjednici Srbije Boris Tadić, Hrvatske Ivo Josipović i Crne Gore Filip Vujanović, kao i članovi Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, Željko Komšić i Nebojša Radmanović. Sastanku će prisustvovati i šef delegacije EU u BiH Dimitris Kurkulas.
Pres služba predsjednika Srbije saopštila je da će tema 21. sesije Igmanske inicijative biti unapređenje regionalne saradnje i zajednička evropska budućnost regiona.
Kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH Vehid Šehić rekao je Srni da bi po okončanju sesije lideri u regionu trebalo da potpišu zajedničku deklaraciju koja je pripremljena u duhu zajedničkog života, stremljenja ka EU, boljeg ambijenta za život svih građana u regionu, kao i afirmacije humanizma, baštine antifašizma i svega onog što predstavlja normalan život.
Programom ovog skupa, predviđeno je da se učesnicima danas u 11 časova u Velikoj sali parlamenta BiH najprije obrate Šehić, te gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen i šef delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas.
Potom će uslijediti i obraćanje četvorice kopredsjednika Igmanske inicijative, i to, osim Šehića, još i Branka Lukovca iz Crne Gore, Zorana Pusića iz Hrvatske i Aleksandra Popova iz Srbije.
Po okončanju sesije, šefovi država trebalo bi da usvoje zajedničku deklaraciju. Tema sastanka je "unapređenje regionalne saradnje i zajednička evropska budućnost regiona".
Neposredno pred proglašenje deklaracije Igmaske inicijative biće upriličena i obraćanja Silajdžića, Tadića, Josipovića i Vujanovića.
Organizatori 21. sesije Igmanske inicijative su Forum građana Tuzla, Centar za regionalizam Novi Sad, Centar za demokratiju i ljudska prava Podgorica i Građanski odbor za ljudska prava Zagreb.
Igmanska inicijativa je pokret nevladinih organizacija iz BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske, čija je aktivnost usmjerena na bržu normalizaciju odnosa zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Koalicija je dobila ime u znak sjećanja na proljeće 1995, kada je grupa od 38 intelektualaca i antiratnih aktivista iz Srbije i Crne Gore, nakon 48 sati putovanja preko Mađarske i Hrvatske, preko planine Igman pa kroz improvizovani tunel ušla u Sarajevo koje je bilo pod opsadom Vojske Republike Srpske.
Josipović u posjeti Republici Srpskoj
Poslije sarajevskog skupa Ivo Josipović će otputovati u Banjaluku, gdje će se sastati sa Miloradom Dodikom - kao prvi hrvatski predsjednik koji je posjetio Republiku Srpsku.
On je naglasio da će posjeta mjestima stradanja u BiH "značiti otvaranje dobrog pozitivnog dijaloga" i potvrdio da će s njim biti i predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik.
Josipović je izjavio da je osnovna ideja posjete da se ne ističu razlike, već da se pronađu pitanja u kojima postoje jedinstveni stavovi.
Komentarišući pitanje "da li će u Banjaluci reći da je RS izrasla na zločinu", koje su mu mnogi postavljali nakon najave posjete, Josipović je rekao da je to nakaradna ideja, a ustavno-pravno potpuno besmisleno.
"Kakvog bi bilo smisla da ja onamo idem, ako to namjeravam reći? To je zaista nakaradna ideja sa stajalište politike, a ustavno-pravno potpuna je besmislica", kaže Josipović za "Nezavisne novine".
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) preduzelo je pojačane mjere bezbjednosti povodom posjete Josipovića Srpskoj, izjavila je Srni porparol MUP-a RS Mirna Šoja.
"Policija RS preduzeće sve potrebne radnje kako bi posjeta hrvatskog predsjednika protekla mirno i bez ikakvih incidenata", rekla je Šoja.
(agencije/MONDO)