RS obilježava godišnjicu stradanja vojnika i starješina JNA ubijenih prilikom povlačenja iz grada. Prvi put počast žrtvama u Brčanskoj Malti
Tačan broj žrtava još nije utvrđen, ali prema podacima srpske Vojske u "Tuzlanskoj koloni" poginula su najmanje 92 i ranjena 33 vojnika, a oko 140 je zarobljeno, od kojih su mnogi mučeni.
Napad na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se povlačila iz kasarne "Husinska buna" sa oko 200 motornih vozila i oko 600 starješina i vojnika, izveli su 15. maja 1992. godine pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane i policije uz pomoć paravojne formacije "Zelene beretke".
Prema sporazumu o mirnom povlačenju JNA sa teritorije BiH, a na osnovu dogovora komandanta kasarne pukovnika Mileta Dubajića i lokalnih vlasti, evakuacija je trebalo da počne u 15 časova, ali su lokalne vlasti inscenirale spor oko predaje dijela naoružanja TO Tuzla.
Kasnije će se ispostaviti da je to bio dio plana za razmještanje snajperista na pravcu povlačenja JNA i mjestu zasjede. Da je napad na kolonu JNA unaprijed dobro planiran i pripreman pokazale su i zapreke na putevima, kopanje rovova, izrada zaklona, isturanje ježeva i krstila na put i izvlačenje nagaznih mina na kanapu ...
Poslije pregovora u kojima je postignut kompromis, evakuacija kasarne počela je u 19 časova. U trenutku, kada je posljednja trećina kolone, dolazeći iz Skojevske ulice, prolazila raskrsnicu Brčanska Malta, po njoj je iz okolnih zgrada i zaklona osuta paljba vatrenim oružjem, "zoljama" i drugim zapaljivim sredstvima.
U eksplozijama i plamenu na licu mjesta život su izgubila 32 vojnika, a povrede su bile tako teške da je u bolnici samo sedam žrtava moglo biti identifikovano. Raspoređeni snajperisti, prvo su pucali i ubijali vozače vojnih vozila da bi ih zaustavili i blokirali dalji prolaz, a onda su pucali u vojnike i sanitetsko osoblje, koji su tako opkoljeni bili laka meta.
Pripadnici TO Tuzla zatim su išli duž zaustavljene kolone i ranjene vojnike brutalno likvidirali u vozilima. Na putu za bolnicu u sanitetskom vozilu pobijeno je 17 ranjenika udarcima čekića u čelo, tijela ostalih su noću odvezena na gradsku deponiju i zatrpana buldožerom.
Masakr nedužnih vojnika u Tuzli prenosila je direktno lokalna televizija FS-3, a snimci na kojima se vidi njihovo stradanje, emitovani su u više navrata u Republici Srpskoj i Srbiji.
Na audio zapisima zabilježeno je kako dežurni u Operativnom štabu javne bezbjednosti Tuzla Ilija Jurišić naređuje napad na kolonu navodeći pritom i komande kao što su "pucaj" i "ne dovodi" iz čega se može zaključiti da nije želio zarobljenike.
POVORKA IZ BJELJINE
Ovaj nekada visoki funkcioner MUP-a BiH, uhapšen je u Beogradu po optužnici Tužilaštva za ratne zločine i osuđen 28. septembra 2009. na 12 godina robije zbog upotrebe nedozvoljenih metoda borbe.
Optužnica ga tereti da je poslije naredbe za napad, koju je dobio od pretpostavljenog, izdao naredbu svim muslimansko-hrvatskim jedinicama za napad na kolonu JNA, koja se mirno povlačila iz Tuzle, a pred Apelacionim vijećem u Beogradu u toku je žalbeni postupak.
Jurišić je, na žalost, jedini u komandnom lancu muslimansko-hrvatskih snaga koji je zasad procesuiran za ovaj strašan ratni zločin.
Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu protiv tadašnjeg gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića, komandanta štaba TO Envera Delibegovića i penzionisanog policajca Budimira Nikolića.
Šef Posebnog odjeljenja Tužilaštva BiH za ratne zločine Dejvid Švendiman se, neposredno pred istek mandata, saglasio "da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv ovih osumnjičenih."
Pred Sudom BiH vodi se samo postupak protiv Izeta Smajića za pokušaj ubistva ranjenog zarobljenika Radovana Krstića kome je stavio pištolj u usta i pucao, ali je ovaj uspio da preživi.
Haški istražitelji, koji su 2003. godine predmet "Tuzlanska kolona" ustupili sudu BiH, zaključili su upravo suprotno - da ima dovoljno dokaza za pokretanje istrage protiv devet osoba.
Među njima su na prvom mjestu tadašnji komandanta lokalne TO Enver Delibegović, bivši načelnik stanice javne bezbjednosti Mehmed Bajrić i njegov zamjenik Muhamed Brkić, kao i komandant inžinjersko -diverzantske jedinice TO Faruk Prcić.
U timu MUP-a RS za istraživanje ratnih zločina uvereni su da na osnovu više od 2.000 stranica sakupljenih dokumenata, video i audio zapisa i izjava preživjelih i očevidaca ima dovoljno dokaza za procesuiranje svih odgovornih za masakr pripadnika JNA u Tuzli.
Centar javne bezbjednosti Bijeljina je podnio nadležnom tužilaštvu izvještaj za dopunu krivičnog predmeta "Tuzlanska kolona" i krivične prijave protiv 27 osoba.
Sud BiH ne pokazuje zasad nikakvu namjeru da ključne krivce izvede pred lice pravde, a dobar deo osumnjičenih za pokolj vojnika JNA u Tuzli i danas je na vrlo visokim funkcijama u gradu i državnim organima.
Datum napada na kolonu JNA u Tuzli se slavi kao dan "oslobođenja grada", dok je to u RS dan sećanja kada se služi pomen i odaje počast nevinim žrtvama.
Posmrtni ostaci 30 ubijenih vojnika, čiji identitet, uz sve napore nije bilo moguće utvrditi, ekshumirani su iz jedne masovne grobnice u Tuzli i sahranjeni u Bijeljini uz najviše vojne počasti 15. maja 2002. godine u spomen kosturnicu sa velikim mermernim krstom, a na spomen ploči su uklesane riječi: "Ova humka mučenika, sveta je kao zemlja srpska".
Povorka iz Bijeljine
Tri autobusa, sa oko stotinu ljudi, krenulo je jutros iz Bijeljine u Tuzlu gdje će na Brčanskoj malti biti održan pomen pripadnicima JNA stradalim u "tuzlanskoj koloni" prije 18 godina, javio je izveštač Srne.
U okviru obilježavanja 18. godišnjice, u organizaciji Odbora Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, na Brčanskoj malti, mestu gde se zločin desio, paljenjem sveća i polaganjem belih ruža biće odata počast za najmanje 92 vojnika ubijena 15. maja 1992. godine.
Osim članova porodica poginulih vojnika, preživelih učesnika kolone, predstavnika Boračke organizacije opštine Bijeljina i Srpske pravoslavne crkve u autobusima su i poslanik Narodne skupštine RS Đuro Stanojević, načelnik opštine Bijeljina Mićo Mićić, članovi Podobora za obeležavanje ovog događaja na čelu sa predsednikom Brankom Šljivar.
Autobuse će do Banj brda pratiti policija MUP-a RS, a potom će ih preuzeti policija Tuzlanskog kantona.
Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS ranije je najavljeno da je u Tuzli od 10.00 do 10.30 časova predviđena mirna šetnja sa upaljenim svećama i cvećem uz kraći verski obred, dok će u 12 časova na Spomen-kosturnici na gradskom groblju Pučile u Bijeljini biti održan parastos i polaganje cvijeća.
Programom obilježavanja za 12.30 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika, a u 13 časova okrugli sto u zgradi opštine Bijeljina. Obilježavanju 18 godina od stradanja pripadnika JNA u Tuzli prisustvovaće i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović.
Načelnik Policijske uprave u Tuzli Ljubomir Divković rekao je da je skup u Tuzli procenjen kao skup visokog rizika, zbog čega je Policijska uprava preduzela sve potrebne mere, angažovala optimalan broj policajaca koji će stvoriti uslove za bezbjedno, mirno i dostojanstveno obilježavanje ove manifestacije.
Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik rekao je da očekuje da će obilježavanje stradanja pripadnika JNA 1992. godine u Tuzli proteći mirno i da će postati tradicija.
Ratni i aktuelni načelnici Tuzle Selim Bešlagić i Jasmin Imamović poručili su građanima da zauzmu isti stav kao što je učinjeno u Sarajevu 3. maja, gde je ove godine prvi put obilježena godišnjica stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
Bešlagić i Imamović su poručili građanima da budu dostojanstveni, "ili da ignorišu taj događaj, ali da ne nasednu na političku provokaciju iz Republike Srpske".
(agencije/MONDO)