Rusija Vladimira Putina je pred Zapad postavila veliki izazov po pitanju Kosova i nema očigledan razlog da sada odustane, ocjenjuje Rojters.
Srbija je, dodaje Rojters, već pokazala zahvalnost dopuštajući Rusiji da kupi njenu najveću naftnu kompaniju, a nacionalisti se zalažu da se Rusija pozove i postavi svoje baze kako bi kontrirali NATO-u na Balkanu.
Srbija već kontroliše život u regionu Mitrovice, a Zapad ima nekoliko ideja kako da ga zadrži u okviru Kosova. Tamošnji Srbi planiraju da u petak formiraju svoju skupštinu pozivajući se na Rezoluciju 1244 i da proglase da ostaju u Srbiji, piše dalje Rojters.
Rusija ne može da spriječi nezavisnost Kosova ali, ukazuje agencija, može da blokira njegovo priznavanje u UN. To može da bude, kako ocjenjuje Rojters, nadoknada za uvredu koja potiče još iz 1999. godine kada su Rusi 11. juna ušli na Kosovo prije snaga NATO.
Poslije potpisivanja Kumanovskog sporazuma, 10. juna 1999, kojim je okončano bombardovanje SR Jugoslavije, očekivao se dolazak snaga NATO na Kosovo. Medjutim, na prištinski aerodrom Slatina prvi su stigli ruski vojnici što je izazvalo veliko iznenadjenje kako na samom Kosovu, tako i u medjunarodnoj zajednici.
Rojters podsjeća da su se zaprepašćeni zvaničnici NATO pitali da nije možda riječ o državnom udaru i da li je tadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin upoznat sa tim potezom vojske.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova nije ništa znalo o tome, ali je ministarstvo odbrane, poslije više demantija, saopštilo da je cilj da se avionima prebaci 10.000 vojnika, da traže sektor Mitrovica i da odbacuju komandu NATO.
Nakon par dana, Rusi su se ipak povukli sa aerodroma, a jedan broj njih je ostao u okviru snaga Kfora.
(Beta-Rojters)