Posjetioci centralnog događaja u okviru manifestacije "Dani Beograda", moći će da uživaju u audio-vizuelnom spektaklu
Avalski toranj, jedan od simbola Beograda i najveća građevina na Balkanu, koji su vazdušne snage NATO srušile 1999. godine tokom bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, svečano će biti otvoren u ponedjeljak, 19. aprila, u prisustvu najviših državnih zvaničnika Srbije.
Najavljeno je da će svečanom otvaranju prisustvovati predsjednik Srbije Boris Tadić, premijer Mirko Cvetković sa članovima kabineta i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas.
Posjetioci centralnog događaja u okviru manifestacije "Dani Beograda", kako su najavili organizatori, moći će da uživaju u audio-vizuelnom spektaklu, a svečano otvaranje prenosiće Radio-televizija Srbije /RTS/.
Ministar životne sredine i prostornog planiranja Srbije Oliver Dulić rekao je da će Avalski toranj imati mnoge upotrebne funkcije - telekomunikacione, za uspostavljanje sistema digitalne televizije u Srbiji, biće prenosnik svih signala, neophodan vojsci, policiji, televizijama, kao i mobilnim stanicama.
"Avalski toranj je najviši objekat na Balkanu. Kada je prošle godine završen, bio je drugi po visini objekat u svetu. Na to smo ponosni", rekao je Dulić, izrazivši nadu da će toranj postati nezaobilazno mjesto koje će posjetiti mnogi turisti.
Inicijator i urednik akcije "Izgradimo toranj na Avali" Miloš Bata Milatović rekao je da o značaju tornja, prije svega, u simboličkom smislu, govori i činjenica da se od 2003. godine veliki broj ljudi, na različite načine, odazvao akciji prikupljanja sredstava za njegovu obnovu.
"Zahvaljujući RTS-u i Udruženju novinara Srbije napravljen je spontani referendum i više od milion građana Srbije je prihvatilo akciju obnove Avalskog tornja i pomoglo izgradnju", rekao je Milatović i napomenuo da je tu akciju podržalo i više od 500 javnih ličnosti i nosilaca najviših državnih funkcija.
Novi Avalski toranj je visok 204,5 metara, a imaće istu funkciju kao i prije rušenja, koje se dogodilo tokom NATO bombardovanja 1999. godine. Njegova konstrukcija može da izdrži i zemljotres do 9,2 stepena Merkalijeve skale, a vrh antene novog tornja napravljen je od nesagorivih materijala.
Na 120. metru nalazi se restoran površine 100 metara kvadratnih, a posjetioce će do vidikovca, koji se nalazi na 124. metru visine, prevoziti dva lifta brzinom od tri metra u sekundi.
Na izgradnju novog tornja utrošeno je 5.000 metara kubnih betona i oko 500 tona armature.
Prema podacima Udruženja novinara Srbije, izgradnja novog tornja počela je 2005. godine, a završena u novembru 2009. godine. Izgradnja je izvođena bez odstupanja od projekta arhitekata Uglješe Bogunovića, Slobodana Janjića i konstruktora Milana Krstića, tvoraca starog Avalskog tornja.
Projekat i nadzor radova povjreni su saobraćajnom institutu CIP, a izvođač radova bilo je građevinsko preduzeće "Ratko Mitrović". Elektrooprema ugrađena u ovo zdanje predstavlja najmoderniji sistem te vrste, jedan od sedam takvih u Evropi. Osvijetljen od temelja do vrha, zahvaljujući agregatima, ne može ostati bez napajanja električnom energijom.
U prilaznu stazu tornju biće ugrađeno 200 otisaka dlanova najzaslužnijih donatora i učesnika akcije "Izgradimo toranj na Avali". Prva je otisak ostavila pokojna slikarka Olja Ivanjicki, koja se, poklonivši svoje slike, pridružila akciji.
Zanimljivo je i da se među 200 otisaka nalaze i dlanovi pet akademika - Matije Bećkovića, Milorada Pavića, Dušana Kovačevića, Toneta Serafimovskog i Vladimira Veličkovića, kao i tenisera Ane Ivanović i Novaka Đokovića.
(Srna)