Josipovićev govor pomirenja i zahtjeva da se poštuju sve žrtve ali i kazne svi zločinsi proteklog rata dočekan na nož u Hrvatskoj.
Govor hrvatskog predesjednika Ive Josipovića u Parlamentu BiH, u kojem se izvinio za pokušaj hrvatske politike devedesetih da podijeli BiH, naišao je na veliki odjek u regionu i svijetu. Pozdravili su ga Evropska komisija i američki Stejt dipartment ali je kod kuće naišao na prve nimalo blage osude.
U tome je najdalje otišao potpredsjednik HDZ, Andrija Hebrang, koji je rekao da Hrvatska "nikad nije dijelila BiH, već je morala ući na njenu teritoriju da bi obranila svoju" i čak ustvrdio da se BiH počela dijeliti na predlog - Savjeta Evrope 1992.
Josipovića je Hebrang napao zato što je svojim izjavama u Sarajevu "Hrvatsku zemlju uveo u red svjetskih agresora".
"Ako smo bili agresori u BiH, pitajte se šta će sad biti s onima koji su na sudu u Hagu, a koji su optuženi za akcije na području BiH? Šta će biti s pisanjem povesti i slikom stvaranja hrvatske države".
Potpredsjednik HDZ tvrdi da je BiH prva počela dijeliti komisija za pod vođstvom Lea Tindemansa, koju je 1992.
imenovao Savjet Evrope, a koja je predložila tri rješenja.
Jedno je navodno bilo "baršunasta podijela BiH" odnosno podijela bez rata pod nadzorom međunarodne zajednice.
Hebrang je rekao da mu je Franjo Tuđman kazao da Hrvatska "ne smije biti nespremna ako ta opcija prođe", pa zaključio da bi bilo "politički mudro da onaj tko se izvinjava u ime države i naroda prvo svoje stavove prodiskutuje u svojoj državi".
"Duboko žalim što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi i pođjelama koje nas i danas muče", rekao je predsjednik Hrvatske.
Taj govor je Asošijeted pres ocijenio kao "dosad najjasniju poruku mira i pomirenja nekoga političkog vođe u regionu".
Rojters je napisao da je Josipović "prvi hrvatski čelnik koji je javno osudio ulogu Zagreba u ratu u BiH".
Josipović nastavlja sa posjetom BiH i odavanjem počasti bošnjačkim, odnosno hrvatskim žrtvama u jugoslovenskom ratu. Drugog dana svoje prve zvanične posjete Bosni i Hercegovini od stupanja na dužnost predsjednika, posjetiće Vitez, Ahmiće i Križančevo Selo i Mostar.
Predsjedavajući Veća ministara BiH Nikola Špirić odbio je da se sastane sa hrvatskim predsjednikom u Sarajevu, jer protokolom nije predviđena posjeta mjestima stradanja Srba.
Odgovarajući na pitanje novinara da li to znači da žrtve dijeli po nacionalnosti, Josipović je rekao da to nikako ne čini, već da ova njegova posjeta "obuhvata jednu trasu koja je u ovom kratkom vremenu moguća".
"Biće prilike i posjetiću i mjesta na kojima su stradali Srbi u BiH. Žrtve su za mene žrtve bez obzira na nacionalnu pripadnost, kao što su i zločinci zločinci bez obzira na nacionalnu pripadnost", rekao je on.
(agencije/MONDO)