Tužilaštvo BiH obustavilo istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u predmetu "tuzlanska kolona".
Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu u predmetu "tuzlanska kolona" protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih zbog napada na kolonu JNA u Tuzli maja 1992. godine kada ubijeno najmanje 50 vojnika.
Međunarodni tužilac Dejvid Švendimen u četvrtak je dao saglasnost na odluku Kolegijuma tužilaca Posebnog odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH da istraga u ovom predmetu bude obustavljena, jer je saglasan sa ocjenom, da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe.
Švendimen smatra da je istraga u ovom predmetu provedena u skladu sa zakonom i kao rukovodilac Posebnog odjeljenja za ratne zločine saglasan je da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv ijednog imenovanog osumnjičenog za zločine počinjene u Tuzli 15. maja 1992. godine, navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.
"Nakon istrage i provedenih saslušanja učesnika događaja na obje strane, te analize prikupljene dokumentacije i drugih dokaza u vezi sa tim događajem, nisu nađeni dokazi koji bi potkrijepili zaključak da ijedan od imenovanih osumnjičenih snosi direktnu odgovornost za ratne zločine počinjene na 15. maja 1992. godine", navodi se u saopštenju.
Iz Tužilaštva BiH se navodi da ne postoje dokazi koji ispunjavaju standarde dovoljne da bi lica koja su označena kao osumnjičeni moglo biti optuženi za zločin.
U skladu sa zakonom, podnosioci prijava i oštećeni, čiji se identitet bude mogao utvrditi, biće obaviješteni i poučeni o pravnom lijeku, odnosno mogućnosti prigovora na ovakvu odluku.
Slučaj "tuzlanska kolona" u BiH 1999. godine pokrenuli su preživjeli, koji su preko Saveza logoraša RS predali dokumentaciju Haškom tribunalu.
Haški tribunal je predmet vratio u nadležnost pravosuđa BiH, nakon čega je Okružno tužilaštvo u Bijeljini pokrenulo postupak. Predmet je potom prebačen u nadležnost Tužilaštva BiH.
Za zločine u slučaju "tuzlanska kolona" pred Većem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Ilija Jurišić je osuđen na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu JNA u Tuzli maja 1992. godine kada ubijeno najmanje 50 vojnika.
Tog dana je napadnuta vojska JNA, koja je shodno ranijem dogovoru između BiH i SR Jugoslavije o izlasku vojske iz grada, mirno napuštala Tuzlu iz kasarne "Husinska buna".
Prema tim dogovorima 92. motorizovana brigada JNA u koloni je trebalo da iz kasarne mirnim putem napusti teritoriju BiH, ali je u trenutku prolaska kroz Skojevsku ulicu i raskrsnicu Brčanska malta napadnuta.
Raspoređeni snajperisti su prvo pucali i ubijali vozače vojnih vozila, tako zaustavljali vozila i njima blokirali dalji prolaz odobrenim pravcem izmeštanja, a zatim su pucali i ubijali vojnike koji nisu bili spremni za borbu i pružanje otpora.
U napadu na kolonu ubijeno je najmanje 50 vojnika, a 44 su ranjena.
Jurišić je uhapšen 14. maja 2007. godine na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" po međunarodnoj poternici.
Optuženi Jurišić je u završnoj reči naveo da je čitav proces protiv njega pokrenut iz političkih razloga a ne radi utvrđivanja istine i činjenica o događaju u Tuzli.
Posle izricanja presude, portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić je rekao da je presuda "satiskfacija za ubijene i njihove porodice".
Vekarić je rekao da je na sudu utvrđena istina šta se dogodilo u Tuzli i istakao da tužilaštvo "podržava svaku inicijativu za politički dijalog o mestu izdržavanja kazne Jurišića" objasnivši da je taj dijalog stvar nadležnih ministarstava Srbije i BiH.
Odbrana Jurišića, nezadovoljna presudom najavila je žalbu, smatrajući da na sudu nije utvrđeno kako je glasila naredba.
Savez logoraša Republike Srpske smatra krajnje neprihvatljivom činjenicu da je Tužilšatvo BiH obustavilo istrage protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagić i protiv Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže za zločine nad srpskim civilima u selima Bradina i Glavatičevo na području opštine Konjic 1992. godine, ocijenivši da je to još jedan pokazatelj antisrpskog djelovanja pravosuđa BiH.
"Ovo je još jedan pokazatelj da je pravosuđe BiH selektivno i antisrpsko, zbog čega će Savez logoraša RS tražiti da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije preuzme u procesuiranje ove predmete", rekao je Srni predsjednik Saveza logoraša Branislav Dukić.
On je naveo da je istragu u ova dva slučaja obustavio zamjenik glavnog tužioca BiH Dejvid Švendimen koji će naredne sedmice napustiti prostore BiH jer odlazi na novu dužnost u SAD.
"Ovakav postupak Švendimena još jednom potvrđuje da je on, vršeći funkciju zamjenika glavnog tužioca, sve vrijeme opstruisao procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad Srbima i rješavanje slučajeve kao što su `Dobrovoljačka ulica`, `tuzlanska kolona, te one koji se odnose na zločine Petog korpusa Armije BiH i Atifa Dudakovića, dok je na drugoj strani isključivo radio na procesuiranju zločina počinjenih nad muslimanima da bi se oni prikazali kao jedine žrtve rata u BiH", zaključio je Dukić.
Predsjednik BORS-a Pantelija Ćurguz rekao je da je neprihvatljiv jednostran pristup Tužilaštva BiH da obustavi istrage protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića u slučaju "tuzlanska kolona" i protiv Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže za zločine nad srpskim civilima u selima Bradina i Glavatičevo na području opštine Konjic 1992. godine.
"BORS-u je odavno jasan odnos Tužilaštva BiH i pojedinaca u Sudu BiH kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina nad srpskim narodom, jer oni rade po smišljenom projektu čiji je cilj da se srpski narod i RS predstave kao agresori a drugi braniocima BiH", izjavio je Ćurguz Srni.
On je naveo da je jedina alternativa ovakvom pristrasnom i selektivnom pravosuđu u BiH da nadležne institucije iz RS zatraže od Tužilaštva za ratne zločine Srbije da preuzme da procesuira ove i mnoge druge slučajeve poput Sijekovca, Broda, Kupresa, Sarajeva, Srebrenice za koje postoje neoborivi dokazi da su tamo počinjeni stravični zločini nad srpskim civilima.
"Krajnje je vrijeme da zemlje u okruženju, prije svega, Srbija koja ima jurisdikciju za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije počne podizati optužnice za ove događaje, jer BORS ne može dozvoliti da se prikriva istina o velikim razmjerama stradanja srpskog naroda na ovim prostorima u proteklom ratu", istakao je Ćurguz.
(MONDO/Srna)