Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu započela je usmena rasprava o legalnosti jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova.
Šef delegacije Srbije, ambasador Dušan Bataković istakao je, na početku rasprave koja će trajati deset dana, da su jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova, februara 2008, vlasti u Prištini ugrozile međunarodni pravni poredak zasnovan na suverenitetu i teritorijalnom integritetu država i održavanju mira.
Jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u suprotnosti je sa međunarodnim pravom i sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, rekao je Bataković ističući da je to "pokušaj da se ukine" međunarodni pravni režim i administracija u pokrajini, uvedeni rezolucijom 1244 Savjeta bezbiednosti UN.
Šef srpske delegacije je podsietio da SB UN nije ukinuo suverenitet Srbije u njenoj južnoj pokrajini, već rezolucijom 1244 naglasio da je neophodno očuvati suverenitet i teritorijalni integritet, te da je budući status Kosova trebalo odrediti pregovorima i političkim riešenjima.
"Uprkos flagrantnom kršenju njenog suverenita i teritorijalnog integriteta" koje predstavlja deklaracija o nezavisnosti Kosova, Srbija je odlučila da na nju reaguje na miran i legalan način i spremna je da pregovorima i dalje traži kompromisno riešenje sa kosovskim Albancima, predočio je Bataković.
Kako je rekao, "Srbija će istrajati u upornoj odbrani svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta... ali će biti fleksibilna" u traženju praktičnog riešenja. Bataković je kao primjer takvog pristupa naveo da je Beograd podržao raspoređivanje misije Euleks u skladu sa rezolucijom 1244.
Srbija "odbacuje tvrdnju da su istrošene sve mogućnosti za pregovore" o statusu Kosova, rekao je Bataković, ocijenivši da su pregovori koji su počeli 2005. "unaprijed bili osuđeni na neuspijeh" zbog pristrasnog stava međunarodnog posrednika Martija Ahtisarija i drugih pregovarača koji su unaprijed zagovarali nezavisnost Kosova.
Priliku za nalaženje kompromisnog rješenja nastavkom pregovora ne treba propustiti i to je i dalje, po riječima Batakovića, stav Srbije.
Bataković je podvukao da Srbija "osuđuje" sve zločine koje su na Kosovu počinile osobe koje su tvrdile da djeluju u ime Srbije i SR Jugoslavije. "Smatramo da svi koji su počinili zločine moraju biti izvedeni pred sudove", kazao je Bataković, napominuvši da su pred sudovima u Srbiji već odgovarali policajci i vojnici koji su počinili zločine na Kosovu.
Zastupnik Srbije podsjetio je da je albanska paravojska OVK počinila teške zločine nad Srbima, Romima i Albancima lojalnim državi i da je, posle povlačenja državnih snaga u ljeto 1999, Kosovo napustilo 60 odsto Srba, 66 odsto Roma i 70 odsto Goranaca.
"Kosovo je istorijska kolijevka Srbije i suština njenog identiteta", rekao je Bataković, a Srbi su, dodao je, posle nezakonitog proglašenja nezavisnosti te pokrajine, "postali manjina u sopstvenoj zemlji".
Pravni zastupnici Srbije naglasili su danas pred Međunarodnim sudom pravde da je važećom rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN isključeno bilo kakvo rješenje statusa Kosova koje nisu prihvatile obje strane i koje nije odobrio Savjet bezbjednosti.
U nastavku rasprave o legalnosti jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, zamjenik šefa delegacije Srbije Saša Obradović ocijenio je da privremene vlasti u Prištini nisu imale ovlašćenje da jednoglasno proglase nezavisnost Kosova. Obradović je naglasio da "kosovski Albanci nisu imali pravo na samoopredeljenje zato što nisu poseban narod", niti je Kosovo kao pokrajina ispunjavala uslove za samopredjeljenje.
Njemački stručnjak za međunarodno pravo Andreas Cimerman, takođe zastupnik Srbije , podvukao je da rezolucija 1244 "jasno spriječava jednostranu secesiju Kosova od Srbije". Za dogovoreno rješenje budućeg statusa Kosova zalagale su se i SAD i druge zapadne sile, koje su, međutim, promijenile stav i podržale nelegalnu deklaraciju nezavisnosti Kosova pošto su prethodno sprovele nezakonitu intervenciju protiv SRJ i Srbije koju nije odobrio Savjet bezbjednosti UN, istakao je Cimerman.
Trajnu stabilnost i mir u regionu obezbijediće samo dogovoreno rješenje koje je kao cilj imala rezolucija 1244, a ne postoje razlozi da novi pregovori ne počnu podstaknuti savjetodavnim mišljenjem koje će dati Međunarodni sud pravde, rekao je Cimerman, podsjećajući da je Srbija u pregovorima već nudila najširu autonomiju Kosovu.
Zastupnik Srbije Malkolm Šo naglasio je da "nelegalni akti" poput proklamacije o nezavisnosti Kosova "ne mogu biti pretvoreni u legalne političkim odlukama".
U obrazlaganju stava Srbije da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova protivno međunarodnom pravu, učestvovao je i švajcarski profesor međunarodnog prava Marsel Koen.
Delegaciju vlasti u Prištini predvodi ministar spoljnih poslova Kosova Skender Hiseini.
Hiseini je u svom obraćanju istakao da je Kosovo nezavisna država, bez obzira da li Srbija to prihvata ili ne, ocijenio je Hiseni i poručio da je to je nepovratan proces.
On je rekao da Priština želi pregovore sa Beogradom, ali o praktičnim pitanjima, vezanim za kvalitet života građana.
(MONDO)