Usmena rasprava o legalnosti jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova počela je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu
Predsjednik suda Hisaši Ovada iz Japana je na početku zasjedanja ukratko sumirao dosadašnji tok postupka.
Tročasovno izlaganje argumenata Srbije zatim će započeti šef srpske delegacije Dušan Bataković. Bataković koji je ambasador Srbije u Parizu, obrazložiće stav Srbije da deklaracija o nezavisnosti Kosova narušava temelje međunarodnog pravnog poretka.
Sudijama će se obratiti i zamjenik šefa delegacije Saša Obradović, te eksperti za međunarodno pravo Malkolm Šo iz Velike Britanije, Marsel Koen iz Švajcarske i Andreas Cimerman iz Njemačke.
Početku rasprave prisustvuje i ministar inostranih poslova Srbije Vuk Jeremić.
Delegacija vlasti u Prištini koje su u februaru 2008. godine jednostrano proglasile nezavisnost Kosova, svoje argumente će sudu predočiti popodne, od 15 sati.
Delegaciju Prištine predvodiće ministar spoljnih poslova Skender Hiseni, a pravne argumente u korist nezavisnosti Kosova izložiće britanski advokat Majkl Vud.
"Da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti od strane privremenih institucija samouprave na Kosovu u skladu sa međunarodnim pravom", glasi pitanje koje je Međunarodnom sudu pravde u oktobru 2008. godine postavila Generalna skupština UN, usvojivši na zahtjev Srbije rezoluciju o tome.
Rezolucija je zvanično primljena u Palati mira u Hagu 10. oktobra 2008.
Svoje odgovore na to pitanje najvišem sudu UN ponudiće, od 1. do 11. decembra, predstavnici 28 država. Za učešće u raspravi prijavilo se 30 zemalja, ali su u međuvremenu odustali Bahrein i Laos.
Međunarodni sud pravde će, pošto sasluša usmene argumente, utvrditi savjetodavno mišljenje koje nije obavezujuće za države. Za donošenje savjetodavnog mišljenja postoje rokovi, a u praksi odlučivanje 15 sudija, predvođenih predsjednikom suda Hisaši Ovadom iz Japana, traje mjesecima.
U nedavnom susretu sa novinarima sudija Ovada je naznačio da je "normalno" da odluku suda "prihvati" Generalna skupština UN koja je i zatražila mišljenje. Da li će Generalna skupština zatim i postupiti po tom savjetodavnom mišljenju suda, zavisi od nje, a isto važi i za države, rekao je japanski sudija Ovada.
Od osnivanja 1946. godine, Međunarodni sud pravde je dao savjetodavno mišljenje u 25 međudržavnih sporova.
Petnaestorica sudija će 2. decembra saslušati zastupnike Albanije, Njemačke, Saudijske Arabije i Argentine, a sutradan će riječ imati Austrija, Azarbejdžan, Bahrein i Belorusija.
Predstavnici Bolivije, Brazila, Bugarske i Burundija stupiće pred Sud 4. decembra, a Kine, Kipra, Hrvatske i Danske u ponedjeljak, 7. decembra.
Pravni zastupnici Španije, SAD, Rusije i Finske dobiće riječ 8. decembra, dok će sljedećeg dana Sud saslušati mišljenje Francuske, Jordana i Norveške.
Pretposljednjeg dana rasprave, 10. decembra, pred Sudom će se pojaviti predstavnici Holandije, Laosa, Rumunije i Velike Britanije, a rasprava će biti okončana 11. decembra nastupima Venecuele i Vijetnama.
Sve učesnice u raspravi će, po odluci suda, za izlaganje argumenata imati 45 minuta.
U prethodnoj fazi postupka, pisane podneske je Sudu uložilo 35 država: Češka Republika, Francuska, Kipar, Kina, Švajcarska, Rumunija, Albanija, Austrija, Egipat, Nemačka, Slovačka, Ruska Federacija, Finska, Poljska, Luksemburg, Libija, Velika Britanija, SAD, Srbija, Španija, Iran, Estonija, Norveška, Holandija, Slovenija, Letonija, Japan, Brazil, Republika Irska, Danska, Argentina, Azerbejdžan, Maldivi, Sijera Leone, Bolivija i Venecuela.
(Beta/MONDO)