Tačno je godinu dana od kada je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost, a do danas ovu državu je priznalo više od 50 zemalja svijeta.
Tu godišnjicu Srbi dočekuju sa gorčinom, dok Albanci pripremaju veliko cjelodnevno slavlje sa vatrometom. Predstavnici Euleksa i KPS-a dižu gotovost" s obzirom na moguće sukobe.
Državni sekretar Ministarstva za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović izjavio je da će srpska zajednica ignorisati predstojeću proslavu godišnjice koja je počela i dan ranije.
"Nema sumnje da će Albanci proslaviti 17. februar, ali što se tiče srpske zajednice, mi ćemo to ignorisati kao i prije godinu dana. Za nas se ta nezavisnost nije dogodila, mi smo dio Republike Srbije i tu neće biti nikakvih promjena", rekao je Ivanović.
Politički predstavnici kosovskih Srba će svoje negodovanje demonstrirati na sjednici Skupštine zajednice opština Kosova i Metohije u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice.
Ovim povodom oglasio se i predsjednik Srbije Boris Tadić koji je još jednom ponovio da za Srbiju Kosovo nije nezavisno.
Prema njegovim riječima, ova godišnjica "predstavlja dan kada su vlasti Prištine na nezakonit način s tačke gledišta međunarodnog prava proglasile nezavisnost".
"Srbija ne prihvata nezavisnost Kosova i neće prihvatiti tu nezavisnost", rekao je Tadić.
Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić ovaj dan će posvetiti razgovorima sa Ban Ki-Munom o primeni plana od šest tačaka.
Istovremeno predsjednik i premijer Kosova Fatmir Sejdiju i Hašim Tači daju izjave o "velikom napretku mlade države koju hegemonistička politika Srbije u regionu neće zaustaviti“.
Sejdiu je tako naveo da je "Kosovo pružilo ruku pomirenja Srbiji, iako je stradalo od srpske agresije, a Srbija se nikada nije izvinila za svoje zločine na Kosovu".
Hašim Tači je izrazio svoj optimizam riječima da će "Kosovo postati članica NATO, Evropske unije i Ujedinjenih nacija i priznaće ga cijeli svijet".
Kao i ostali zvaničnici Kosova, Sejdiu i Tači ovih dana primaju brojne telegrame podrške i čestitke, a među njima posebno ističu poruku predsjednika SAD Baraka Obame, kao i čestitke međunardnog civilnog predstavnika Pitera Fejta.
Povodom godišnjice nezavisnosti Kosova, otvorenim pismom oglasili su se bivši izaslanik UN i tvorac plana o nadgedanoj nezavisnosti Kosova Marti Ahtisari, njegov zamenik Alber Roan i njemački diplomata Volfgang Išinger koji su bili uključeni u pregovore o statusu Kosova
Kako su ocijenili ni poslije godinu dana na taj problem još ne može biti stavljena tačka, jer Srbija i dalje ne prihvata realnost i čini sve da spreči da se situacija vrati u normalu.
Oni smatraju da vlasti Srbije moraju da shvate da je gubitak Kosova stvarnost koja se ne može promijeniti.
U zajedničkom tekstu autori podsjećaju da je Kosovo priznalo više od 50 zemalja koje predstavljaju bezmalo 60 odsto ekonomske snage svijeta, a da se masovni egozdus Srba, koji su mnogi predviđali, nije dogodio.
Autori navode da po nalogu Vlade Srbije kosovski Srbi koji čine oko pet odsto stanovništva odbijaju saradnju sa kosovskom vladom i misijom EU
U Deklaraciji o nezavisnosti, koju je prije godinu danaaklamacijom usvojila Skupština Kosova, navedeno je da će nezavisno Kosovo biti "posvećeno miru i stabilnosti", a da će kosovska država "biti formirana na osnovu plana Martija Ahtisarija".
"Kosovo je demokratsko, laičko i multietničko društvo" koje će prihvatiti "međunarodno civilno i vojno prisustvo".
"Nezavisnošću, Kosovo preuzima međunarodne obaveze, obezbeđuje sigurnost granica sa susednim zemljama i odriče se nasilja kao načina za rješavanje nesuglasica", piše, pored ostalog, u tom dokumentu.
Dan kasnije Kosovo je priznalo osam zemalja, prvi je bio Avganistan, zatim SAD, Francuska, Albanija, Turska, Velika Britanija, Australija i Senegal. Do kraja prošle godine Kosovo su priznale 53 države, među kojima i 22 zemlje članica EU, a u januaru ove godine Kosovo je priznanala i Panama.
Odmah po proglašenju nezavisnosti, na zahtjev Rusije i Srbije održana je sjednica Savjeta bezbjednosti UN. Generalni sekretar UN je tada da je Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN i dalje pravni okvir za Kosovo.
Na toj sjednici predsjednik Srbije Boris Tadić zatražio je od generalnog sekretara UN Ban Ki Muna da poništi jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i raspusti Skupštinu Kosova.
Istoga dana, 18. februara, Skupština Srbije potvrdila je raniju odluku Vlade Srbije o poništavanju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije, a šef diplomatije Vuk Jeremić povukao je ambasadore iz zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova.
Nekoliko desetina hiljada Srba protestvovalo je u srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji, protiveći se jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova.
Na mitingu u Beogradu 21. februara, pred nekoliko stotina hiljada ljudi govorio je i premijer Srbije Vojislav Koštunica, kao i zamjenik predsjednika SRS Tomislav Nikolić.
U incidentima je bilo više hiljada demonstranata a pri kraju mitinga, zapaljena je ambasada SAD u Beogradu, a nekoliko drugih je oštećeno.
Demolirano je nekoliko objekata restorana Mekdonalds i prodavnica u centru grada iz kojih je odnijeta firmirana roba.
Tokom izgreda jedna osoba je izgubila život, više od 150 demonstranata i policajaca je povređeno, a privedene su 192 osobe. U junu Kosovo je dobilo svoju himnu, a stupio je na snagu i novi kosovski Ustav.
Proglašenju nezavisnosti prethodili su neuspješni pregovori Beograda i Prištine, uz posredovanje
"trojke" Kontakt grupe. U decembru prošle godine na Kosovo je stigla ,misija EU koja će postepeno preuzimati nadležnosti od UNMIK-a.
Razmještanje misije EU na Kosovu uslijedilo je na osnovu odluke SB UB od 26. novembra, a u okviru Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
Na istoj sjednici Savjet bezbjednosti jednoglasno je usvojio izvještaj generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o rekonfiguraciji međunarodnog civilnog prisustva na Kosovu u kome je sadržano svih šest tačaka koje su usaglašene sa Beogradom.
(agencije/MONDO)