Postojeći entitetski i državni zakoni o oružju ne regulišu probleme zaostalog naoružanja iz rata, jedino regulisano je posedovanje legalnog oružja
BiH se po broju međusobnih ubistava maloljetnika, koji su usmrćeni nelegalnim oružjem, nalazi na vrhu ljestvice, a podaci govore da u zemlji sa nepuna četiri miliona stanovnika oko 800.000 ljudi posjeduje različito naoružanje, što u prosjeku znači da vatreno oružje ima svaki peti građanin BiH.
Nedavno ubistvo trinaestogodišnjeg dječaka , kojeg je u porodičnoj kući u gradiškom naselju Brestovčina ubio tri godine mlađi brat, raketni napadi u Lončarima i okolini Doboja, eksplozija ručne bombe u zgradi uslijed koje je povrijeđen radnik banjalučke "Toplane" Miodrag Malčić (48), ponovo su otvorile pitanja u vezi sa nelegalnim oružjem, zaostalim iz proteklog rata u BiH.
Prema istraživanjima, oko pola miliona dugih ili kratkih cijevi je nelegalno u posjedu "vlasnika", a riječ je uglavnom o naoružanju zaostalom iz proteklog rata.
Upravo zbog velikog broja nelegalnog oružja u BiH je posljednjih nekoliko godina znatno povećana i stopa krivičnih djela u kojima se koristi vatreno oružje.
Balistički stručnjaci u MUP RS smatraju da je jedina prevencija - otkup.
"Kada bi se zakonom ozvaničilo da će čovjek koji preda automatsku pušku dobiti 100 KM, za bombu 50, a za zolju recimo 150 KM, vjerovatno bi se i broj zaostalog naoružanja u većoj mjeri smanjio", kaže za "EuroBlic" jedan od stručnjaka u MUP RS.
Takođe pita, da li je 100, 200 ili 300 KM puno u odnosu na jedan ljudski život i da li je krajnje vrijeme da se nadležni ozbiljno pozabave ovim problemom koji skoro svakodnevno odnosi živote.
Direktor Centra za bezbjednosno-sociološka i kriminološka istraživanja Duško Vejnović kaže da ideja o otkupu zaostalog naoružanja, koja bi bila sprovedena kroz zakonske okvire u svakom slučaju ne može biti loša.
"Kada se priča o otkupu koji bi bio regulisan zakonom trebalo bi imati u vidu i ekonomsku strategiju, ali bi na ovaj način problem zaostalog naoružanja u svakom slučaju bi bio u znatnoj mjeri riješen", objasnio je Vejnović.
Postojeći entitetski i državni zakoni o oružju ne regulišu probleme zaostalog naoružanja iz rata. Njima je jedino regulisano posedovanje legalnog oružja i sankcije za one koji ga krše. Stručnjaci smatraju da bi problem ilegalnog oružja mogao da bude riješen izmjenama postojeće zakonske regulative.
(MONDO)