On je rekao da "nema nikakve dileme" da je uskraćivanje gostoprimstva ambasadorima tih zemalja bila "prirodna reakcija države Srbije"
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da Srbija želi najbolje odnose sa Makedonijom i Crnom Gorom, ali da je na vladama tih zemalja da učine prvi korak.
"Sada nije na Srbiji da vraća ambasadore Crne Gore i Makedonije, već te države treba da izađu s predlogom ko bi bili njihovi novi ambasadori u Srbiji. Tek potom država Srbija će da procijeni situaciju i donese adekvatnu odluku koja će štititi interese građana", rekao je Tadić u intervjuu za agenciju Beta na pitanje o odnosima sa Crnom Gorom i Makedonijom pošto su te države priznale Kosovo.
Pošto su te dvije zemlje priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, Srbija je uskratila gostoprimstvo njihovim ambasadorima.
Tadić je rekao da Srbija nije spustila diplomatske odnose sa Crnom Gorom i Makedonijom na nivo otpravnika poslova, već je zadržan isti nivo odnosa, kao i da je u "diplomatsko-tehničkom smislu ostavljen potencijal obnove tih odnosa".
"Time smo još jednom pokazali da nam je namjera da održimo dobrosusjedsku saradnju i najbolje moguće odnose u ovim političkim prilikama kako građani nasih zemalja ne bi trpjeli stetu", rekao je predsjednik Srbije.
Tadić je rekao da su bilateralni odnosi sa Crnom Gorom i Makedonijom poremećeni nakon priznanja nezavisnosti Kosova i Metohije i da "nema nikakve dileme" da je uskraćivanje gostoprimstva ambasadorima tih zemalja bila "prirodna reakcija države Srbije".
Povodom izjave crnogorskog premijera Mila Đukanovića da je na Srbiji da nešto uradi, jer je Srbija poremetila odnose sa Crnom Gorom, on je kazao da je "očigledno došlo do zanemarivanja činjenice da je Crna Gora priznala nezavisnost Pokrajine koja je dio srpske suverenosti".
"Tu istorijsku i pravnu činjenicu sigurno zna i premijer Crne Gore. Ovo je jedna delikatna situacija u kojoj se nalazimo i očekujem da vidim šta će Crna Gora uraditi u ovom trenutku", rekao je Tadić.
On je dodao da je dobio informaciju da se Crnoj Gori "ne žuri da poboljšava odnose sa Srbijom" i ocijenio da to nije od koristi ni za koga i da bi svakome trebalo da se žuri da napravi što bolje odnose sa susjednim državama, a da istovremeno svako vodi računa da ne uradi ništa što bi poremetilo te odnose.
"Srbija i u datim okolnostima, braneći vlastiti integritet, što je sveto pravilo svake legitimne demokratije, traga za najboljim mogućim rješenjem da ima najbolje odnose sa svim državama", rekao je Tadić.
Upitan da komentariše trenutno stanje odnosa Srbije i Hrvatske, povodom kritičkih izjava zvaničnika obije zemlje, on je rekao da su odnosi dvije zemlje "ključne za stabilnost Balkana" i da zato "nikome nije od koristi da odnosi budu loši i da se smanji nivo bilateralne saradnje".
Predsjednik Srbije je rekao da je nedavno u Varšavi razgovarao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i da su se saglasili da "nikome nije od koristi da odnosi Srbije i Hrvatske praktično ne postoje".
"Ako smo krenuli uzlaznom linijom, sada je došlo do zastoja naših bilateralnih odnosa zbog hrvatskog priznanja Kosova, i to ima svoje ekonomske posljedice, a što je još značajnije, snižavanje bilateralnih odnosa može ugrožavati interese naših građana. To
mora da se izbjegne na svaki način", rekao je Tadić.
On je rekao da misli da je "učinio dosta" za razvoj odnosa Srbije i Hrvatske, navodeći i da se izvinio pripadnicima hrvatskog naroda koji su bili "žrtve zlocina koje je učinio neko u ime srpskog naroda", ali da "nikada slično izvinjenje sa hrvatske strane nije uslijedilo".
"Očigledno je da u hrvatskoj politici ne postoji svijest o neophodnosti izvinjenja i za velike žrtve koje je imao srpski narod. To ne ide u prilog poboljšanju bilateralnih odnosa i njihove izgradnje u budućnosti", rekao je Tadić.
On je rekao da se na skoro svakom sportskom skupu u Hrvatskoj uzvikuje "neshvatljiva parola - Ubij Srbina", na koju reaguje "svaki građanin Srbije kao da se na njega odnosi", a da pritom hrvatska politika "na to gleda sa lakoćom, kao da je to pitanje političkog slenga, a ne jedna zastrašujuća politička, necivilizacijska poruka koja ima svoje ishodište u istoriji".
"Veoma sam uznemiren zbog te činjenice, a još više me uznemiruje činjenica da iz Evrope ima vrlo malo reakcija na takvu atmosferu koja se stvara na sportskim utakmicama. Takve vrste parola moraju da se izbjegavaju u čitavom regionu, jer su opasne", rekao je predsjednik Srbije.
Rekavši da su Srbija i Hrvatska "imale bolju fazu ekonomskih odnosa", Tadić je istakao da je Srbija bila otvorena za hrvatske proizvode, ali je naveo da "to sa hrvatske strane nije bio slučaj".
"Tu nema dileme, Srbija je otvoreno društvo i treba pustiti ekonomiju da bude slobodna i da sama reguliše svoje odnose. Ne bi trebalo zloupotrebljavati poslovne i ekonomske interese i principe zarad nekakvih neraščišćenih političkih računa i to su principi na
kojima današnja Srbija vidi perspektivu hrvatsko-srpskih odnosa", rekao je Tadić.
Upitan da li u daljem procesu pridruživanja Evropskoj uniji očekuje nova politička uslovljavanja, on je kazao da ne može reći građanima da više nikakvih uslovljavanja neće biti.
"Biće toga, ali vještina naših političara mora se ogledati u moći da izbjegavaju eventualna uslovljavanja i da se bore za interese naših građana. I borićemo se dalje", rekao je predsjednik Srbije.
Prema njegovim riječima, proces pridruživanja EU bio je usporen zbog blokade parlamenta Srbije, zbog čega nije bilo potrebne dinamike u donošenju zakona neophodnih za vizne olakšice.
"Čeka nas ozbiljan i vrlo konkretan posao u narednom periodu. Još nije izgubljena šansa da 2009. godine dođemo na bijelu šengensku listu", rekao je Tadić.
Povodom predstojećeg izvještaja glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca Savjetu bezbijednosti UN o saradnji Srbije s tim sudom, Tadić je izrazio nadu da je još moguće da Srbija dobije "ne samo pozitivan izvještaj nego, što je još važnije, i pozitivan stav svih 27 država EU o implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji smo potpisali".
"Potpuno sam ubijeđen da je Srbija, posebno nakon formiranja nove vlade, pokazala puni nivo saradnje s Haškim tribunalom i da čini sve što može da se okonča saradnja sa tim sudom", rekao je Tadić.
Boris Tadić je rekao da je akcija traganja za haškim bjeguncima i drugima koji su izvršili neko krivično djelo "permanentna". "Mi poštujemo međunarodne obaveze i taj proces će biti završen".
"U ovom trenutku, na žalost, ne mogu da preciziram kada, ali biće završen. Ubijeđen sam da je i građanima Srbije više dosta da slušaju o tome kako se traga za haškim bjeguncima i da žele da se ta priča stavi ad acta", rekao je Tadić.
(Beta)