"Teško je zamisliti kako bi SAD, posle poniženja u Gruziji, pristale na promjenu svoje podrške nezavisnom i cjelovitom Kosovu", smatra Almond
Britanski analitičar za zapadni Balkan Mark Almond ocijenio je da je nedavna izjava predsjednika Srbije Borisa Tadića možda "pokušaj da se pripreme okolnosti za podjelu Kosova".
"Pitam se nije li ovo njegov pokusaj da pripremi okolnosti za podjelu Kosova, istovremeno se nadajući da bi to postalo prihvatljivo ljudima u Srbiji prekrajanjem granica u regionu?", rekao je Almond u izjavi za britansku mrežu Bi-Bi-Si (BBC), emitovanu na sajtu na srpskom jeziku.
"Problem je u tome što bi takva promjena granica teško bila zamisliva bez toga da relativno veliki broj Srba koji živi južno od Ibra, zajedno sa Pećkom patrijaršijom i manastirima u Gračanici i Dečanima, ne ostane na čisto albanskoj teritoriji", rekao je Almond.
Prema njegovim rijčima, postoje i drugi, ne samo praktični problemi sa izjavom Tadića datom pred glasanje Generalne skupstine UN o zahtjevu da Medunarodni sud pravde ocijeni legalnost kosovskog proglašenja nezavisnosti.
"Ako kažete da ste spremni da razmotrite mogućnost teritorijalne podjele, to je barem u izvesnoj meri u suprotnosti sa vašim istovremenim zahtjevom od Ujedinjenih nacija i Medjunarodnog suda pravde da ne prihvate nezavisnost Kosova. Drugim rečima, tako u suštini govorite da ste spremni da priznate nezavisnost Kosova, ali samo pod vašim uslovima", rekao je britanski analitičar sa Orijel Koledža na univerzitetu u Oksfordu.
Almond je rekao da je jedan od problema sa kojima se Kosovo trenutno suočava taj što su političari u Vašingtonu, Londonu i Berlinu obuzeti sasvim drugim pitanjima.
"Time je ozbiljno dovedena u pitanje pretpostavka da će Kosovo moći da ostane samostalno na osnovu toga da će dobijati političku i finansijsku podršku od onih zapadnih država koje jesu priznale njegovu nezavisnost", ocijenio je analitičar.
Prema njegovim riječima, Kosovo više nije prioritet Zapada - pri čemu se posebno ekonomska situacija na Kosovu pogoršava i da su nagomilani socijalni problemi oslabili položaj Vlade u Prištini, posebno u odnosu na dane kada je proglasila nezavisnost.
"Kada se svemu doda i presedan koji bi teritorijalna podjela Kosova postavila u regionu - prije svega u Bosni i Makedoniji, Tadićeva izjava neće biti dobrodošla u zapadnim prestonicama", ocijenio je on.
"S jedne strane, one bi htjele da vide da Beograd bude predusretljiviji po pitanju Kosova. U tom kontestu, priča o podjeli uz priznavanje pozitivno će odjeknuti na Zapadu. Medjutim, takvo rješenje bi zahtevalo dodatna sredstva, kako u novcu, tako i u ljudima i politickom kapitalu - sa kojima Zapad ne raspolaže ne samo sada, nego je teško vidjeti da će ih imati u skorijoj budućnosti", rekao je Almond.
"Teško je vidjeti i kako bi SAD, posle poniženja koje su doživele u Gruziji, pristale na bilo kakvu promjenu svoje podrške nezavisnom i cjelovitom Kosovu", smatra Almond.
Analitičar je rekao da postoje izvjesne sanse da uspe inicijativa Srbije u UN da Medunarodni sud pravde procijeni legalnost proglašenja nezavisnog Kosova.
Almond je rekao da posebno poslije događaja u Gruziji u kojoj je Rusija priznala nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, postoji problem legitimnosti kosovske države koju je do sada priznala tek oko četvrtina članica UN.
"Pitanje takozvanih 'nepriznatih drzava' je problem za koji bismo
morali da pronademo civilizovano rješenje, prema kojem bi na Kosovu većina imala vladu kakvu želi, ali u kojem istovremeno državnost ne bi obavezno bilo i centralno, najvažnije pitanje. Na kraju, šta su to Albanci na Kosovu, da ne pričam o manjinama, tačno dobili od nezavisnosti?", upitao se britanski analitičar zapadnog Balkana.
(Beta)