Novosadski list se poziva na izvore bliske krugovima koji u Briselu i Hagu pomno prate saradnju Srbije s Haškim tribunalom
Postoje dokazi u dokumentaciji srpske Bezbjednosne informativne agencije (BIA) koji ukazuju na to da su od novembra 2007. godine bivši šef BIA-e Rade Bultatović i nekadašnji premijer Vojislav Koštunica znali, ili su po službenoj dužnosti morali znati, gdje se nalazi Radovan Karadžić, odnosno Dragan Dabić, prenosi novosadski "Dnevnik".
Novosadski list se poziva na izvore bliske krugovima koji u Briselu i Hagu pomno prate saradnju Srbije s Haškim tribunalom.
Po riječima anonimnog sagovornika, neposredno po odlasku Radeta Bultovića i dolasku Saše Vukadinovića na čelo nekadašnje Službe državne bezbijednosti, u dokumentaciji BIA-e pronađena je adresa "haškog optuženika" Dragana Dabića i bilješka koja je datirana na novembar 2007. godine.
"Istina je da u bilješci nije napisano ime Radovana Karadžića, već Dragana Dabića, s dodatkom da se radi o haškom optuženiku. Budući da na listi haških optuženika nema imena Dragana Dabića, jasno je da se radilo o lažnom identitetu, a teško je povjerovati da nadležna lica nisu znala o kome se radi", prenosi ovaj izvor "Dnevnika", uz ogradu da je moguće da su Bulatović i Koštunica možda i ranije imali informacije o kretanju tobožnjeg Dragana Dabića.
Interesantno je da nove vlasti nisu imale pojma o kome se radi, tako da su, po otkrivanju da je tada misteriozni Dragan Dabić haški optuženik, neki pomislili da bi moglo da se radi o Ratku Mladiću i, kako kaže "Dnevnikov" sagovornik, bili su vrlo razočarani kada se ustanovilo da je riječ o Karadžiću.
O otvorenom odbijanju saradnje s Haškim tribunalom postoji serija dokaza i oni sežu u period kada su "zaleđeni" pregovori Srbije s EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju u proljeće 2006. godine.
Tadašnji premijer Koštunica je početkom 2006. godine vjerovao da približavanje Srbije EU jača pregovaračku poziciju Srbije o statusu Kosova u pregovorima koji su tek počinjali pod nadzorom Martija Ahtisarija.
Izvori novosadskog lista u Evropskoj komisiji tvrde da je Koštuničina vlada tada bila u indirektnim pregovorima s Ratkom Mladićem o njegovoj predaji i da su ti pregovori išli ka pozitivnom ishodu.
"Miloševićeva smrt u Hagu prouzrokovala je prekid pregovora o predaji Mladića i svih daljih operacija, uz obrazloženje da su "socijalisti" uslovili podršku Vladi obustavljanjem svih akcija hapšenja haških optuženika.
Istovremeno je zahladnio odnos između Olija Rena i Koštunice, zbog toga što lider DSS-a dva puta nije održao riječ datu Renu o hapšenju Mladića.
Zbog toga je EK zaledila pregovore sa Srbijom, nekoliko nedjelja prije referenduma u Crnoj Gori, što neki lideri u Srbiji komesaru Renu nisu oprostili. Kada je Crna Gora proglasila nezavisnost i odnos Havijera Solane s Koštunicom je bio potpuno kompromitovan, tako da od tada više nije postojao nijedan funkcionalni komunikacioni kanal na liniji Brisel - Koštunica", kaže funkcioner EU koji je želio da ostane anoniman.
Drugi sagovornik lista tvrdi da je pritisak EU da Srbija dostigne punu saradnju s Haškim tribunalom 2007. godine zloupotrijebljen da se maskimalno smanje šanse da se uhapsi Mladić.
"Pod pritiskom EU i Haškog tribunala uhapšeni su članovi mreže koja je pomagala Mladiću, ali su na taj način anulirane sve mogućnosti da se prati njegovo dalje kretanje. Već duže nema vjerodostojnih informacija o tome gdje je Mladić", kaže isti izvor.
O nepostojanju političke volje bivšeg premijera Koštunice i ljudi koji su bili pod njegovom kontrolom da sarađuju s Haškim tribunalom svjedoči i nastup glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca na posljednjoj sjednici Savjeta ministara spoljnih poslova, prije dvije nedjelje u Briselu.
Bramerc je istakao da je promjena u pristupu aktuelnih srpskih vlasti Haškom tribunalu ogromna, pogotovo ako se uporede njegove posjete u aprilu, kada je u Nemanjinoj 11. sjedio Koštunica a u BIA-i Bulatović, i sada, kada su na tim mjestima Mirko Cvetković i Saša Vukadinović.
"Bivši premijer Koštunica i njegovi ljudi u Vladi i službama u aprilu uopšte nisu imali nikakvu namjeru da sarađuju s Haškim tribunalom, dok su današnja vlada, kao i službe, veoma posvećene i aktivne u saradnji s Tribunalom, ne samo kroz akcije hapšenja preostalih bjegunaca već i u pristupu dokumentima i arhivima", istakao je tada Bramerc, tvrdi novosadski "Dnevnik".
(MONDO)