Odluku o tome da li će inicijativa Srbije biti uvršćena u dnevni red donijeće Generalni komitet na sjutrašnjem sastanku
U sjedištu svjetske organizacije u Njujorku u utorak počinje 63. zasijedanje Generalne skupštine, na čijem bi dnevnom redu, kako se očekuje, trebalo da se nađe i inicijativa Srbije da se od Međunarodnog suda pravde zatraži mišljenje o zakonitosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izrazio nadu da će Generalna skupština UN zatražiti od Međunarodnog suda pravde u Hagu da razmotri da li je kosovska nezavisnost proglašena u skladu sa međunarodnim pravom, kao i da ima šanse da taj sud da pozitivno mišljenje za Srbiju.
Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić rekao da će inicijativa Srbije u UN biti "izuzetno teška borba", ali da je zvanični Beograd proteklih nedjelja učinio mnogo da ublaži otpor nekih uticajnih svjetskih zemalja.
Odluku o tome da li će inicijativa Srbije biti uvršćena u dnevni red donijeće Generalni komitet na sjutrašnjem sastanku.
Generalna skupština UN će potom, u roku od nekoliko dana, na plenarnoj sjednici razmatrati predlog dnevnog reda. Generalna skupština najčešće usvaja predloženi dnevni red, ali može i da ne prihvati preporuke Generalnog komiteta o pojedinim tačkama.
U obrazloženju molbe Srbije da se predlog u vezi Kosova stavi na dnevni red Generalne skupštine navedeno je da je "proglašenje nezavisnosti izazvalo niz kontroverzi i podjela unutar međunarodne zajednice i da bi mišljenje Međunarodnog suda pravde, kao najvišeg sudskog organa UN, umnogome doprinijelo smanjivanju tenzija".
Generalni komitet UN čine predstavnici 28 zemalja, tačnije novoizabrani predsjednik Generalne skupštine UN Miguel Deskoto Brokman iz Nikaragve, 21 potpredsjednik i predsjednici šest glavnih komiteta.
U sastavu Generalnog komiteta tokom 63.zasijedanja biće zemlje koje su priznale Kosovo, poput Velike Britanije, SAD, Holandije, Francuske, Mađarske i Avganistana, ali one su u manjini s obizirom da ostale 22 članice, među kojima su Kina, Španija, Rusija, Egipat, Portugal, Irak, to nisu ili prema sopstvenim tvrdnjama nemaju ni namjeru da učine.
Ukoliko zahtjev Srbije da Generalna skupština zatraži mišljenje Međunarodnog suda pravde bude stavljen na dnevni red, on će se naći u okviru pitanja koja se tiču "unaprjeđenja pravde i međunarodnog prava", ali još nije poznato kog datuma bi se o njemu moglo raspravljati.
Srbiji u tom slučaju predstoji borba za pridobijanje što većeg broja članica UN da glasaju za srpski zahtjev.
To će nesumnjivo biti jedna od glavnih tema razgovora koje će najviši zvaničnici Srbije imati na marginama generalne debate, koja će biti održana od 23. septembra do 1. oktobra i u kojoj će učestvovati predsjednici država ili vlada zemalja članica UN.
U sklopu diplomatske ofanzive, predsjednik Boris Tadić uputio je pisma svim državama članicama svjetske organizacije, tražeći od njih da podrže predlog rezolucije Srbije na Generalnoj skupštini UN.
Mišljenje suda u Hagu značajno bi doprinijelo smirivanju tenzija nastalih kao posljedica jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, spriječilo nepovoljan razvoj događaja u regionu i olakšalo napore za dogovor između svih involviranih strana, istakao je Tadić u pismu.
Poznavaoci međunarodnih odnosa smatraju da bi Generalna skupština UN, s obzirom na osnovna načela svjetske organizacije, trebalo da prihvati predlog rezolucije koji je podnio šef srpske diplomatije Vuk Jeremić 15. avgusta, ali mnogo će, kako ukazuju, zavisiti od političke situacije u trenutku kada se u Njujorku o tome bude odlučivalo.
Jedna od opasnosti je da manje zemlje, od kojih se mnoge, kako se ocjenjuje, načelno slažu sa željom Srbije da o spornom pitanju zatraži mišljenje suda UN, izbjegnu da glasaju kako se ne bi zamjerile nekim od velikih sila koje su priznale nezavisnosti Kosova.
Ambasador SAD u Beogradu Kameron Manter izjavio je da se njegova zemlja ne slaže s inicijativom Srbije, uz poruku Srbiji da "gleda u budućnost, a ne prošlost", a sličan stav je prije njega iznio i britanski ambasador u Srbiji Stiven Vordsvort.
Ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić, krajem prošle sedmice u Vašingtonu, zatražio je od američkog državnog sekretara Kondolize Rajs da SAD ne budu protiv inicijative Srbije.
Od trenutka kada i ukoliko Generalna skupština usvoji inicijativu Srbije, to postaje inicijativa Generalne skupšitine UN. Savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, naime, mogu da traže jedino organi UN i to prije svega Generalna skupština i Savjet bezbijednosti.
Savjetodavno mišljenje MSP nije pravno obavezujuće, ali, s obzirom na autoritet i ugled suda i njegovog mišljenja, teško da neko u međunarodnoj zajednici može da ga zaobiđe.
(Tanjug)