Oni smatraju da neće moći da koriste pašnjake, da obrađuju zemljišta, sjeku šume niti da grade kuće na svojoj zemlji, što Kusturica odbacuje
Uredba Vlade Srbije kojom je nedavno Park prirode "Šargan - Mokra Gora", sa dosadašnjih 3.678 hektara proširen za još oko 5.500 hektara na obroncima Tare, naišla je na nerazumijevanje i oštar protest mještana Kremana, Bioske, Stapara i Vrutaka, koji na tom području imaju privatna imanja.
Mještani tih užičkih sela svoj gnijev su iskazali na zboru u Kremnima, protestujući protiv takve odluke Vlade, ali i protiv proslavljenog režisera Emira Kusturice, direktora Parka prirode, čijim je organima povjereno sprovođenje uredbe.
Prema tumačenju mjestana, koji u rejonima Ljutog i Dobrog polja na Tari imaju vlastite posjede, proširenjem Parka prirode oni gube pravo da raspolažu svojom imovinom. Oni smatraju da neće moći da koriste pašnjake, da obrađuju zemljišta, sjeku šume niti da grade kuće na svojoj zemlji, što Kusturica odvacuje kao neistinu i u prvi plan ističe nezadovoljstvo onih kojima se sprječava divlja stambena izgradnja na tom području.
Područje planine Šargan i mokrogorske kotline stavljeno je pod zaštitu države vladinom uredbom od prije tri godine, kao zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja, odnosno prve kategorije.
Predio izuzetnih odlika "Šargan - Mokra Gora", prema toj uredbi, stavljeno je pod zaštitu "radi očuvanja i unaprjeđenja raznovrsnosti i ljepote predjela, raznovrsnosti i bogatstva divljeg biljnog i životinjskog svijeta, a posebno očuvanja ugroženih, rijetkih i endemičkih vrsta biljaka, životinja, njihovih zajednica i visokih starih šuma crnog i bijelog bora", kao i objekata narodnog graditeljstva, te planskog uređenja prostora i odrzivog razvoja turizma, poljoprivrede i i šumarstva.
Za sprovođenje Uredbe i zaštitu tog prirodnog dobra zaduženo je Društvo sa ograničenom odgovornosću Park prirode "Mokra Gora", za čijeg direktora je imenovan Kusturica.
Na području tog parka prirode, koje je podijeljeno u tri stpena režima zaštite, uredbom je zabranjena izgradnja industrijskih objekata, skladištenje industrijske robe, izgradnja većih objekata za farmerski uzgoj stoke i živine.
Zabranjena je ekploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rekonstrukcija stambenih, ekonomskih i pomoćnih objekata poljoprivrednih domaćinstava i vikend objekata izvan građevinskog rejona.
Nije dozvoljeno ni prekomjerna i nestručna sječa šuma, kao ni preoravanje zemlljišta, krčenje šuma i obavljanje drugih radnji "koje mogu izazvati vodne erozije i nepovoljan izgled predjela".
Park prirode "Šargan - Mokra Gora" je jedino zaštićeno dobro u Srbiji gdje je divlja gradnaja iskorijenjena, a da li su "rendžeri" ponekad bili i previše revnosti u obavljanju svoje službe može se raspravljati.
Uglavnom, Mokra Gora sa svojom Šaganskom osmicom i Ksturičinim Mećavnikom, danas zauzima počasno mjesto na turističkoj karti Srbije i svijeta, a ni mještani se ne žale, jer je u posljednje tri godine u tom selu posao dobilo stotinak mladih Mokrogoraca.
Urađena je putna i elektro mreža, rješava se problem vodosnabdijevanja i kanalizacije, a angažovanjem ljudi iz Parka prirode selo je dobilo ambulantu, apoteku i vatrogasnu jedinicu.
Kusturica je rekao mještanima Kremana i drugih sela da proširenjem parka prirode na obroncima Tare, koje se stavljaju pod zaštitu dobara treće kategorije, gradnja nije zabranjena, ali u skladu s propisima a ne na divlje i gdje korisćenje šume regulišu propisi "Srbija šuma".
Vlada Srbije i nadležni u gradu Užicu još ništa ne čine da objasne nezadovoljnim mještanima o prednostima proširenje Parka prirode i razrešenju njihovih nedoumica, za koje mnogi tvde da u osnovi imaju zabranu divlje gradnje.
Uostalom, slučaj susjednog Nacionalnog parka "Tara", gdje je divlja gradnja uzela maha, ili obližnjeg Zlatibora i Zlatara, gdje se stiglo do rušenja bespravno izgrađenih objekata, dovoljna su opomena da se podrže oni koji se zalažu za poštovanje zakona.
(Tanjug)