Hrvatska vojska je u akciji "Oluja" gađala artiljerijom, ne samo vojne ciljeve već i različita područja u Kninu...
Hrvatska vojska je u akciji "Oluja" gađala artiljerijom, ne samo vojne ciljeve već i različita područja u Kninu, poslije čega su njeni pripadnici počinili ratni zločin svjesno paleći kuće i imanja da bi onemogućili povratak onima koji su to željeli, rekao je na suđenju trojici hrvatskih generala u Hagu tadašnji šef jednog od tri tima posmatračke misije, Danac Seren Liborijus.
Liborijus, koji je na kninskom području boravio od jula do novembra 1995. godine, dao je u utorak iskaz kao očevidac zločina počinjenih za vrijeme i poslije "Oluje" i osoba koja se od avgusta do oktobra 1995. više puta sastajala s hrvatskim generalima Antom Gotovinom i Ivanom Čermakom, kojima se u Hagu sudi zajedno s generalom Mladenom Markačem.
Liborijus je iz regionalnog centra posmatrača u Kninu video da projektili padaju u južni dio grada i da tamo nije bilo vojnih ciljeva, jer se najbližim vojnim ciljem mogla smatrati policijska stanica koja je bila udaljena 700 do 800 metara od mjesta pada granata.
Znajući da je HV imala dobre obavještajne podatke o vojnim ciljevima i rasporedu, Liborijus je rekao da se iz rejona gađanja vidjelo da nije odabran nikakav naročit cilj, već je takvom vatrom izazvan efekt panike.
Kuće su pljačkali i palili hrvatski vojnici, koji nisu izgledali kao da su iz iste jedinice, a među njima su bili vojnici Sedme gardijske brigade "Puma" koje je prepoznao 7. avgusta u pokušaju pljačke kuće u kojoj je živio.
Liborijus je rekao da su na području Knina svi bili u sistemu komandovanja Hrvatske vojske.
On je još 1995. u izvještaju ocjenio da su sistematska paljenja cijelih imanja, kuća, štala i stogova sijena ratni zločin jer se time onemogućava život stanovništva koje bi se željelo vratiti, ističući da je, po nekim procjenama, uništeno između 60 i 80 odsto kuća u selima oko Knina.
Pohvalivši Gotovinu što je naredio da crkve i groblja ostanu čitavi, Liborijus je rekao da je trebalo sačuvati i drugu imovinu, kao i da je HV pokušavala da prikrije zločine, ne dozvoljavajući pristup UN-ovcima, pogotovo u rejonu Vrlike.
Pošto bi nazvao Čermaka koji je bio upravnik Knina, UN-ovci bi prošli kroz hrvatske kontrolne punktove.
Uz ocjenu da učestalost pljački, paljevina i maltertiranja mora biti rezultat barem prećutne dozvole vlasti da se oteža život preostalom stanovništvu, Liborijus je tada naveo da ima mnogo starih ljudi od kojih će neki umrijeti ako predstojeća zima bude oštra. (Tanjug)