Ukoliko se građani bivše Jugoslavije odliče da kupe stan na kredit otplaćivaće ga od 12 do reko 20 godina, u zavisnosti od grada u kom stanuju.
Za prosječan stan od 50 kvadrata, stanovnik makedonske prestonice treba da ulaže cijelu svoju zaradu 20 godina,Podgorice oko 16 godine, Beograda oko 15, Sarajeva 14, Zagreba skoro 13, a Ljubljane nesto manje od 12 godina, slijedi iz izvještaja dopisnika Bete iz zemalja užeg regiona.
Takva stambena "perspektiva" zasniva se na prosječnim zaradama i prosječnim cijenama stanova, koja je za Beograd, na primjer, 1.500 eura, mada se zna da cijena kvadrata na prestižnim gradskim lokacijama dostiže i do 4.000 eura.
S prosjecnom julskom zaradom od 430 eura, stanovnik Srbije bi u stan od 50 kvadrata, uz prosječnu cijenu od 1.500 eura, trebalo bez uzimanja kredita da ulaže cijelu mjesečnu platu 14 godina i sedam mjeseci.
Prema podacima Unikredit banke, stanovnici Srbije pri kupovini nekretnina najčešće uzimaju kredit od 35.000 eura. Kod takvog kredita, koji se otplaćuje 25 godina, rata je 240 eura mjesečno, a potrebna zarada za kredit je oko 480 eura.
Cijene stanova u Beogradu povećane su u protekle dve godine od 10 do 20 odsto, prije svega zbog smanjene ponude (u agenciji Ekskluziv procenjuju da nedostaje čak 100.000 stanova) , ali stručnjaci navode da su cijene nekih stanova nerealne i da za njih ni nema kupaca.
Cijena jednog kvadratnog metra stana u Sarajevu košta od 1.000 do 2.000 eura, zavisno od lokacije na kojoj se nalazi. Više su cijenjeni stanovi koji se nalaze u blizini centra, od onih u predgrađu, bez obzira na starost zgrade i stanje u kojem se stan nalazi.
Za prosječni stan u Sarajevu od 50 metara kvadratnih, a koji se ne nalazi u samom centru grada (gdje kvadratni metar košta i preko 2.500 eura), Sarajlije moraju da izdvoje najmanje 65 hiljada eura.
S obzirom da je prosječna plata u Federaciji 380 eura, građani glavnog grada BiH bi za stan od 50 metara kvadratnih trebalo u potpunosti da izdvoje 171 mjesečnu platu, odnosno da rade samo za stan
14 godina.
Jedan kvadratni metar stana u Zagrebu košta u prosjeku oko 2.000 eura.
S prosječnom platom od 5.002 kuna (700 eura), stanovnik glavnog hrvatskog grada za stan od 50 kvadrata mora izdvojiti 143 plate, odnosno za njega treba da radi 12 godina i 9 mjeseci.
Kvadrat stana u Podgorici košta od 1.600 do 2.200 eura. Kako je prosječna zarada u julu bila 410 eura, za stan od 50 kvadrata u glavnom gradu trebalo bi izdvojiti između 195 i 292 mjesečnih plata, odnosno između 16 i 24 godina.
Mjesečna rata za kredit od 50 hiljada eura, na rok od 20 godina, iznosi 426 eura. Ukoliko se od banke pozajmi 39 hiljada eura na 25 godina, mjesečna rata je 246 eura.
Crnogorske banke dozvoljavaju da zbir svih zarada ukućana jednog domaćinstva bude konačna visina zarade, ali je uslov da mjesečni anuitet ne smije preći trećinu zarade.
Cijena kvadratnog metra stana u Skoplju kreće se u rasponu od 800 eura na periferiji, do 1.200 eura u novogradnji i 1400 eura u centralnom gradskom području.
S prosječnom platom od 250 eura, stanovnik glavnog grada Makedonije bi mogao da kupi stan od 50 kvadrata po cijeni od 1.200 eura u roku od 20 godina ukoliko bi u stan ulagao cijelu platu.
Stambeni krediti, uz otplatu od 30 godina, daju se prema prosječnoj plati, ali se i novokupljeni stan stavlja pod hipoteku.
Kvadrat stambenog prostora na širem području Ljubljane košta 2.500 do 3.000 eura, a u centru grada od 4.000 do 5.000 hiljada eura.
S prosječnom platom od 890 eura, stanovnik Ljubljane bi, pod uslovom da ulaže cijelu mjesečnu platu, stan od 50 kvadrata na širem području Ljubljane, koji košta 2.500 eura po kvadratnom metru, otplatio za 11 godina i osam mjeseci.
Ljudi se za taj poduhvat obično odlučuju uzimanjem bankarskog kredite pod veoma nepovoljnim uslovima odnosno visokim kamatama, tako da za 30 godina otplate kredita banci u kojoj su digli kredit "kupuju" dva stana.
Mladi i perspektivni kadrovi od interesa za grad i državu imaju i mogućnost dobijanja stana solidarnosti, ali se ti stanovi ne dodjeljuju u vlasništvo.
(Beta)