U politici velikih zemalja dogodio se potpuni zaokret. Tako danas Rusija daje argumenta koje je SAD davala u slučaju priznanja Kosova
Poslije odluke predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva da prizna nezavisnost gruzijskih pokrajina Abhazije i Južne Osetije, Srbija se zbog Kosova našla u nezavidnoj situaciji.
U politici velikih zemalja dogodio se potpuni zaokret. Tako danas Rusija daje argumenta koje je SAD davala u slučaju priznanja Kosova, o pravu naroda na samoopredjeljenje i zaštiti nevinih civila od mogućeg etničkog čišćenja, dok Zapad insistira na nepromjenjivosti granica Gruzije i međunarodnom pravu.
I iako su iz Moskve stigla uvjeravanja da se paralela između priznanja Kosova s jedne strane i Južne Osetije i Abhazije s druge strane, ne može povući, predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev i i ruski ambasador u UN Vitalij Čurkin ne kriju da je Rusija imala na umu Kosovo kada se odlučila na ovaj korak.
Istovremeno ambasador SAD pri UN Zalmaj Kalilzad ima objašnjenje zašto stanovništvo Južne Osetije i Abhazije ne može da ima ista prava kao i kosovski Albanci:
"U slučaju Kosova nezavisnost je bio dug put koji se ne može porediti sa regionima Gruzije. Na Kosovu su srpske snage izvršile etničko čišćenje, zbog čega je došlo do napada NATO na Srbiju i međunarodnog posredovanja", rekao je Kalizard. "U slučaju Gruzije sve je potpuno drugačije. Tek postoje prvi pokušaji da se putem međunarodnih pregovora podstakne rješenje", kaže on.
Ambasador Rusije u UN Vitalij Čurkin napomenuo je da Rusija i dalje ne namjerava da prizna nezavisnost Kosova, ali je ipak "priznao da je presedan Kosova uticao na odluku Moskve da prizna nezavisnost Abhazije i Južne Osetije".
"Želim da podsjetim, kada je počelo aktivno da se razmatra pitanje proglašenja nezavisnosti Kosova, kada se završavao rok koji je bio dat za razmatranje plana Martija Ahtisarija, mi smo upozoravali da, po sličnom scenariju, mogu krenuti i događaji na Kavkazu. Tako se i desilo", rekao je ruski diplomata.
I ruski predsjednik Medvedev ne bježi od poređenja sa Kosovom: "Uradili smo to kao što su ostale zemlje uradile sa Kosovom i drugim problemima", rekao je Medvedev u intervjuu Bi-Bi-Si-ju, ne razrađujući taj stav.
Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov, međutim, izjavio je da paralele između priznanja nezavisnosti Kosova i gruzijskih pokrajina nisu umjesne.
"Centar je počeo rat i u slučaju Kosova i u slučaju Abhazije i Južne Osetije. Rat je zaustavljen, mada na Kosovu nemilosrdnim i nehumanim bombardovanjem Beograda, a pri napadu na Suhumi prošlo je bez kažnjavanja Tbilisija", rekao je Lavrov.
Od 1999. godine Beograd "nijednom nije pokušavao da primjeni vojnu silu i podvrgne sumnji pregovaračke mehanizme". "Njih su srušili kosovski Albanci uz aktivnu podršku njihovih zapadnih pokrovitelja", rekao je Lavrov, dodavši da je mehanizme za regulisanje konflikta u Gruziji podrio upravo Tbilisi.
"Zato paralele ovde nisu potpuno umjesne, a razlika je u tom kako se ponašao Beograd u odnosu na Kosovo, a kako režim Sakašvilija u odnosu na Južnu Osetiju i Abhziju potpuno je očigledna", istakao je ruski ministar.
Istovremeno, Lavrov je rekao da Rusija neće nikome "zavrtati ruke" kako bi priznao nezavisnost otcepljenih gruzijskih autonomija.
Oslabljena Srbija
S obzirom na to kakvu je podršku Rusija davala Srbiji u SB UN u odbrani Kosova, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije imalo je veliki problem kako da reaguje. To je rezultiralo opreznim saopštenjem u kome se navodi da se "u Beogradu sa zabrinutošću prati razvoj događaja na Kavkazu".
"Zvaničnici Republike Srbije su kontinuirano upozoravali da jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i Metohije, kao i priznavanje ovog nelegalnog akta može imati karakter presedana i destabilizovati druge regione u svijetu", piše u saopštenju.
Analitičari u Srbiji i svijetu ipak upozoravaju da je Srbija sada oslabljena u nastojanjima da odbrani Kosovo.
Vojni analitičar Zoran Dragišić izjavio je da je Srbija u nepovoljnoj situaciji jer se Kosovo uzima kao primjer i Srbija se, nedužna, uvlači u "nekakav sukob". "Taj sukob neće imati negativnih reperkusija na Kosovo, jedino je moguće da Rusija malo olabavi podršku u Savetu bezbednosti UN u vezi sa Kosovom", rekao je Dragišić.
Dragišić je istakao da Srbija nije mogla da prizna Južnu Osetiju i Abhaziju jer bi to bilo protivno principima za koje se godinama zalaže povodom Kosova i suprotno nacionalnim interesima.
On je dodao da podrška Rusije Srbiji u odbrani Kosova "i nije bila tako vatrena", a da se na primjeru Gruzije vidjelo kako izgleda prava podrška i kako su SAD podržale Gruziju.
"Rusija je do sada Srbiji davala podršku, hvala im na svemu, ali to je bilo više u rukavicama, uvijeno", rekao je Dragišić.
(MONDO)